U znanstvenim i stručnim krugovima spalionica smeća je kontroverzno tehnološko rješenje za zbrinjavanje otpada. Dok jedni smatraju spaljivanje smeća »nužnim zlom«, drugi takvo spaljivanje nazivaju »piromanijom«, odnosno neciviliziranim uništavanjem vrijednih sirovina (o tome je ovaj tjednik pisao u dva navrata: GK 16/2007. i 20/2005). Sukob argumenata i interesa
U svakom slučaju, ne postoje nikakvi čvrsti i konačni znanstveni dokazi na temelju kojih bi zagovaratelji spalioničarske tehnologije mogli opravdati sigurnost i korisnost takvih postrojenja. Štoviše, sve je veći broj znanstvenih studija koje upozoravaju na važne nedostatke spalionica: preveliki financijski troškovi, stvaranje karcinogenih spojeva (dioksini, furani) u izlaznoj masi dimnih plinova i krutom ostatku nakon spaljivanja, izloženost okolnog stanovništva teškim metalima, povećana učestalost tumorskih oboljenja u blizini spalionica... (o tome vidi: Chemosphere 2007,68,1419; Int. J. Hyg. Environ. Health 2007, 210,439; Int. J. Epidemiol. 2000, 29, 391). Osim znanstvenih sukoba, projekti spalionica opterećeni su i sukobima interesa upletenih strana - spalioničarski lobi, gradske vlasti, ekološke udruge, lokalno stanovništvo... Zbog svega navedenoga, službene dozvole za postavljanje i puštanje u pogon spalionice smeća nemaju znanstveno-stručnu legitimaciju, nemaju ekološko opravdanje, protivne su europskom načelu opreznosti i predstavljaju nasilje nad ljudima koji misle drukčije.
Manipulacije djecom i podacima
Stoga se uz hrvatskoj javnosti, s pravom, nedavno uključivanje djece u takve političko-stručne sukobe smatra pravim incidentom i manipulacijom maloljetnih osoba. Naime, na nedavnoj tiskovnoj konferenciji, održanoj u dvorištu Zagrebačkih otpadnih voda, u prisustvu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, predstavljena je slikovnica za djecu "Spalionica - smeća čistionica", koja će se dijeliti (bez posebnog ovlaštenja) po dječjim vrtićima i osnovnim školama u gradu Zagrebu. Zagrebački holding (komunalno gospodarstvo u vlasništvu grada Zagreba) izdao je slikovnicu s namjerom da kod stanovnika Zagreba podigne svijest o potrebi pravilnog zbrinjavanja otpada. Pritom se spaljivanje jednostrano predstavlja kao dobro i neupitno rješenje za zbrinjavanje smeća. Niti u slikovnici, niti u prigodnom govoru gradonačelnika pred djecom nisu spomenuti rizici za zdravlje ljudi i prirodu koje sobom nose spalionice. Osim toga djeci je podijeljen i crtani film na DVD-u s promotivnih sadržajem o spalionici smeća. Konačno, za dječje vrtiće iz okolice buduće spalionice, grad Zagreb organizira put u bečku spalionicu smeća koja se nalazi u samom centru grada. Bandić je rekao da se nada da će se »posjetioci bečke spalionice uvjeriti da to nije ekološka katastrofa i da se može zdravo živjeti iako je u susjedstvu spalionica«.
Spalionica bez goriva
Sve to događalo se na području grada (Čulinec-Resnik) gdje se lokalno stanovništvo (više od 90%) izjasnilo protiv gradnje spalionice! Ekološki aktivisti podsjećaju da je Resnik udaljen samo šest kilometara od Trga bana Jelačića, stoga je najavljena gradnja spalionice stvar čitavoga grada Zagreba. Također smatraju da su slikovnica o spalionici smeća i crtani film na DVD-u primjer iskorištavanja djece u političke svrhe, te smatraju potrebnim pravodobnu reakciju dječje pravobraniteljice. No, potrebno je uočiti da ti propagandni materijali predstavljaju i vrlo rijedak primjer iskorištavanja djece od strane struke i znanstvenika. Stoga je potrebno i službeno očitovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Konačno, potrebna je i reakcija javnosti koja je također zakinuta za informacije. I struka i politika uporno prešućuju podatke o europskim trendovima odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada. Mnogi gradovi imaju visoki udio (od 50% do 85%) takvog zbrinjavanja otpada. Sličan ekološki koncept uspostavljen je i na cijelom otoku Krku, koji uspješno funkcionira. Ukoliko bi se, po uzoru na Krk, sličan projekt ostvario i u Zagrebu, spalionica smeća, koja je ionako predimenzioniranog kapaciteta, ostala bi bez "goriva". Ideja spalionice smeća u Resniku u suprotnosti je s europskim trendovima, obeshrabruje pokušaje civiliziranog zbrinjavanja otpada i prisiljava građane da plaćaju ono što ih truje i ono što ne žele.
Izvor: Glas Koncila
