Na današnji dan, prije točno 15 godina, HGSS Split dobio je svoju ispostavu u Kaštelima. Bila je to ujedno i jedna od prvih ispostava ikad osnovanih u Hrvatskoj. Nekolicina spašavatelja i desetak suradnika, predvođenih Grgom Puljasom, gradili su ono što je danas na ponos HGSS-u Split i Kaštelima: u prostornom smislu vrijedan obučni centar, a u smislu ljudstva zajednicu od oko 50 pripadnika, od kojih je 18 članova HGSS Stanice Split.
Dana 4. svibnja 2011. u dvorcu Vitturi svečano je osnovana HGSS Split – Ispostava Kaštela. Grgo Puljas, kao osnivač, Stipe Božić, tadašnji pročelnik HGSS Stanice Split, i Vinko Prizmić, pročelnik HGSS-a, zajedno s ostalim članovima Stanice i vanjskim suradnicima, postavili su temelje razvoja onoga što danas u okviru splitskog HGSS-a poznajemo kao teritorijalnu raspoređenost spašavatelja kroz devet ispostava.
Aktivnosti Ispostave Portal je vjerno pratio, a upravo kroz jedan takav članak možemo se prisjetiti kako je sve počelo. Svojevremeno Grgo Puljas, današnji dopročelnik Službe i voditelj kaštelanske ispostave prisjetio se tih početaka:
- Tada sam pozvao ljude koji su se bavili planinarstvom, oformili smo jednu stvarno dobru ekipu. To su ljudi koji su tad ušli u Stanicu Jurica Čatipović, Ivica Perković, Mario Špar i Lukša Mitar, a ja sam bio njihov mentor.
U vođenju Ispostave izmjenjivali su se Puljas, Čatipović i Špar, koji su zajedno sa svojim kolegama, u suradnji s drugim službama, pokrivali veliko područje – od Solina i Kaštela, preko kaštelanske Zagore, sve do Šibensko-kninske županije, odnosno do Marine, uključujući i otoke Mali i Veliki Drvenik.
Tijekom ovih 15 godina Ispostava je sudjelovala u brojnim velikim prirodnim katastrofama – poplavama, požarima, potresima i snježnim nevremenima – a za vrijeme pandemije stavila se i u službu civilne zaštite.
Godine 2020. kaštelanski spašavatelji dobili su i svoje prostorije osigurane zahvaljujući Gradu Kaštela, koji je još za mandata gradonačelnika Josipa Berketa ustupio HGSS-u objekt u Kaštel Lukšiću s namjerom njegova uređenja i prilagodbe potrebama spašavatelja. Projekt je kasnije realiziran uz snažnu podršku Grada Kaštela i gradonačelnika Denisa Ivanovića te Splitsko-dalmatinske županije na čelu sa županom Blaženkom Bobanom.
Značajan doprinos uređenju i obnovi dao je tadašnji voditelj ispostave i voditelj projekta Jurica Čatipović, koji je pune četiri godine volonterski sudjelovao u izgradnji, vodeći proces od samih početaka do potpune funkcionalnosti objekta. U provedbi projekta sudjelovali su i članovi HGSS-a koji danas aktivno doprinose održavanju i funkcioniranju objekta.
Danas taj objekt služi kao ključno regionalno središte za obuku i usavršavanje, gdje se redovito održavaju edukacije HGSS-a te planinarske škole brojnih planinarskih društava, čime je prostor postao ključno središte za obuku i sigurnost u planinama. U vrijeme otvaranja novih prostora Ispostavu je vodio Mario Špar, koji je tada ujedno bio i voditelj kaštelanske Ispostave.
Ponovno Čatipovićevo preuzimanje kormila Ispostave, rezultiralo je realizacijom "Projekta 300". Kako potražne akcije zauzimaju najveći broj ukupnih akcija HGSS-a uvidjela se potreba za kapacitiranjem ljudstva u svrhu što bržeg pronalaska nestale osobe. Frane Bebić i Jurica Čatipović pokrenuli su "Projekt 300", a ideja se temeljila na procjeni da bi oko 300 educiranih i osposobljenih ljudi moglo u jednom danu pretražiti cjelokupno područje potrage. Naziv projekta simbolično je inspiriran filmom Sparta, a brojka nije slučajna – riječ je o realnoj procjeni potrebnog ljudstva raspoređenog kroz sve ispostave.
Pionir u provedbi projekta bila je Ispostava Kaštela, iz koje je u prvoj generaciji proizašlo čak 37 obučenih ljudi koji aktivno sudjeluju u potragama. Od tada su već stasale dvije generacije vanjskih suradnika, dok je u tijeku obuka i treće generacije. Uspješan model ubrzo su preuzele i ostale ispostave HGSS Stanice Split, čime se postupno gradi mreža obučenih ljudi spremnih za brzu reakciju na terenu.
Danas Ispostava broji 50-ak pripadnika, od kojih je 11 gorskih spašavatelja i spašavatelja, a 6 ih se obučava da bi to tek postali. Među njima su letači spašavatelji - stručnjaci u helikopterskom spašavanju, K-9 potražni timovi, instruktor odjela za bespilotne letjelice, instruktor kartografije i voditelji potraga.
Uz njih, uz vodstvo Grge Puljasa i Snježane Plazonje kao zamjenice, djeluje još 30-ak vanjskih suradnika. Svi oni nesebično ostavljaju sve što rade u trenutku kada mobitel označi akciju – 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini. I to volonterski. Brzu interventnost i kvalitetnu reakciju omogućuje im upravo obučenost, uvježbanost, potrebna oprema u oružarnici njihovih prostorija, kao i specijalizirana vozila koja udovoljavaju potrebama njihovih zadataka.
Foto: HGSS/Ivana Topić
