Ceh za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore (HOK) opetovano je, na

28. Susretu ribara HOK-a, održanom u Novalji, zatražio bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu.

U biblijskoj priči o Noi i potopu, kao znak da se voda povukla i da se život vraća na zemlju, golubica se vraća u arku i nosi u kljunu maslinovu grančicu. Dok golubica u kljunu nosi obećanje mira, na palestinskim brdima ista ta stabla svakodnevno proživljavaju suprotnu priču – iščupana, spaljena, ranjena, ali još uvijek uporno niču iz zemlje, piše Maslinar.

Od samog početka sezone koja započinje još u zimskom dijelu godine rezidbom i gnojidbom, maslinari su u stalnom monitoringu i aktivnostima kojima je cilj preduhitriti, spriječiti potencijalne bolesti ili štetnike kako cjelogodišnji trud ne bi bio uzaludan, piše Maslinar.

Američke carine od 15 posto na europska vina i pjenušce posebno pogađaju francuske i talijanske proizvođače. Hrvatski vinari nisu izrazito pogođeni jer rijetki izvoze u SAD. Nisu među 25 vodećih izvoznika, a posustaje i izvoz na europsko tržište. Jesu li naša vina konkurentna, zašto poskupljuju i zašto uvoz višestruko nadmašuje izvoz – ekipa HRT-a provjerila je na Festivalu vina Bregovite Hrvatske, piše HRT.

U hrvatskom maslinarstvu, koje se odlikuje velikom raznolikošću autohtonih sorata, posebno mjesto zauzimaju kasne sorte. Njihova važnost je višestruka – od produžavanja sezone berbe do očuvanja genetske raznolikosti i prepoznatljivih profila ulja koji doprinose identitetu pojedinih područja. Dok se većina sorata, poput Oblice ili Levantinke, bere tijekom listopada, kasne sorte dozrijevaju tek krajem studenoga i u prosincu, a u povoljnim godinama i kasnije. Upravo to vremensko pomicanje donosi izazove, ali i posebne kvalitete, piše Maslinar.

Još prije 70 godina, 90% Dalmatinaca je živjelo od poljoprivrede i ribarstva. Danas, njih 90% živi od turizma. U takvim okolnostima, težak zadatak je pronaći dalmatinski poljoprivredni Top 10, piše Agroklub.

PZ JabukaHR, najveća organizacija proizvođača jabuka u Hrvatskoj, u Križu je investirala 26 milijuna eura u izgradnju Logističko-distributivnog centra (LDC), koji je u utorak otvorio premijer Andrej Plenković, istaknuvši tom prigodom da je taj LDC nastao kao realna potreba proizvođača, na koje je Vlada odgovorila stavljanjem na raspolaganje novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), piše HRT.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju počela je isplatu predujma poljoprivrednicima danas, 16. listopada, piše N1.

Iako velika većina europskih građana (njih čak 78 posto) smatra da poljoprivrednicima treba omogućiti financijsku potporu zbog njihove javne uloge i brige za okoliš, ta podrška postaje upitna zbog novih proračunskih ograničenja EU, piše Agroklub.

Najnovije istraživanje je dokazalo kako je u kompleksnom agroekosustavu prožetom samoniklim grmovima i živicama, populacija maslinine muhe bila znatno niža nego u intenzivnim nasadima, iznosi dr.sc. Kristijan Franin, piše Maslinar.

Hrvatska gospodarska komora godinama upozorava na pad obujma poljoprivredne proizvodnje, ali i višegodišnje povećanje deficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Hrana u dućanima je sve skuplja. Dokle ćemo tako, upitali smo prof.dr.sc. Dragana Kovačevića, potpredsjednika HGK na petom izdanju konferencije AgroRocks, piše Agroklub.

Znamo li tko doista provodi programe raspolaganja državnim zemljištem? Što ćemo sa zemljištima zaraslim u šikare ili šume? Kada ćemo imati ažurne zemljišne knjige? Hoćemo li ikada modernizirati Zakon o nasljeđivanju, te time zaustaviti cjepkanje poljoprivrednih gospodarstava? Do kada ćemo tolerirati ruševne objekte u ruralnim prostorima? Možemo li veću vrijednost kreirati iz domaćih šuma?, piše Agroklub.

Već peti, jubilarni AgroRocks otvoren je danas u Osijeku u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije. Okupio je više od 600 sudionika, piše Agroklub.

Bob je staro europsko povrće koje su uzgajali još stari Grci i Rimljani, a prije otkrića Amerike bio je glavna mahunarka u prehrani. Ova jednogodišnja zeljasta mahunarka sa čvrstom stabljikom, visoka je oko 50 cm. Cijela je biljka obrasla mesnatim, perastim listovima od dna do vrha stabljike. U pazuhu listova rastu na kratkim drškama grozdovi bijelih cvjetova sa crnom točkom koji su samooplodni, piše Maslinar.

Puljka je stara autohtona sorta, koja se uzgaja isključivo u starim maslinicima, oko mjesta Poljana, a nešto manje, po koje stablo i u maslinicima Preka i Sutomišćice na otoku Ugljanu. Ostali nazivi su joj talijanka, puljiška i ugljanka. Legenda kaže da su je donijeli na otok , početkom 19. stoljeća iz Italije (Apulije), poznata obitelj uljara Perić, dobro se aklimatizirala i maslinari su je prihvatili., piše Maslinar.

Svrdlaš krade ulje

Stručni suradnik Maslinara dr. sc. Kristijan Franin piše kako masline napadnute svrdlašem daju manje ulja te o načinima zaštite od ovog štetnika, piše Maslinar.

Istina, za sada je njegova pojava lokalnog značaja, međutim kada je riječ o ovom štetniku opreza nikad dovoljno. Maslinarima je svrdlaš već dobro poznati kukac, crvenkasto bakrene boje, manjih tjelesnih dimenzija (svega oko pola centimetra) ali velikog apetita. Odrasle jedinke se u maslinicima pojavljuju tijekom travnja i tu obitavaju obično do kraja kolovoza. Nerijetko ih se može pronaći i u rujnu. U tom periodu se hrani lisnim pupovima i listovima. Ako su zime blage prva oštećenja vidljiva su u rano proljeće. Isto tako napada i cvjetove, a nešto kasnije i tek razvijene plodove veličine oko 5 mm ali i nešto veće.

Prvi simptomi

Posljedica napada je sušenje i otpadanje plodova. Svrdlaš koristeći svoje dugo rilo probija sočne vrhove mladih plodova. Prvi simptomi u obliku sitnih crnih točkica vidljivi su na još uvijek zelenim plodovima. Oštećeni plodovi se postupno suše od vrha prema bazi mijenjajući boju iz zelene u smeđu, a u nekim slučajevima plodovi mogu u potpunosti pocrniti. Jedan dio plodova ostane visjeti na stablu, a preostali, uglavnom veći dio otpadne na tlo. Tijekom prvog napada kukac često uništi i polovicu formiranih plodova, a kod jakog napada i na pojedinim lokalitetima može uništiti čitav urod.
Kasnije tijekom vegetacije, točnije krajem srpnja i u kolovozu nastaju nove štete. U tom periodu odrasli kukci ponovno buše plodove, međutim ovaj put s drugim ciljem. Naime na mjestu gdje su izbušili otvor odlažu po jedno jaje. Nakon izlaska iz jaja ličinka počinje s ishranom izgrizajući meso ploda, a ubušuje se i u košticu. Nakon završenog perioda ishrane ličinka se spušta na tlo gdje se kukulji. Jedan dio ličinki se kukulji tek iduće jeseni, a odrasli oblici ostaju u tlu do sljedećeg proljeća.
Na pojavu ovog kukca kao i razinu šteta utječe više čimbenika. Jedan od njih je sortiment. Naime istraživanja su pokazala da svrdlaš preferira sorte sitnijeg ploda za razliku od onih krupnog ploda. Iako su kod napada visokih populacija na nekim lokalitetima štete na svim kultivarima podjednake. Nadalje, pojava ovog kukca vezana je i uz značajke površina na kojima uzgajamo masline. Tako su npr. kameniti tereni, tla s većim sadržajem skeleta, polja koja okružuju suhozidi i kamene gomile tzv. mocire privlačniji ovim kukcima, a posljedica je naravno intenzivniji napad. Osim toga i blizina starih, zapuštenih maslinika također može predstavljati izvor zaraze. Krajem ljeta (kraj kolovoza i rujan) također može doći do napada s tim da plodovi uglavnom ne otpadaju. Međutim, napadnuti plodovi obično sadrže nešto manju količinu ulja.

Prvi pregledi

Da bismo pravodobno otkrili pojavu štetnika i u skladu s time organizirali zaštitu nužno je redovito pratiti visinu njegove populacije. Iako se u velikom broju pojavljuje u lipnju i srpnju, sa prvim pregledima maslina trebalo bi krenuti već u ožujku. Pregled se obavlja tzv. otresanjem grana na svijetlu podlogu. Za to možemo koristiti najobičnije platno, poželjno bijele boje jer se tako štetnici jasno uočavaju. Praćenje visine populacije potrebno je obaviti tijekom ranih jutarnjih sati jer je tada kukce jednostavnije otresti s grana. Kontrolu bi trebalo obavljati najmanje jednom tjedno i to do faze okoštavanja.
Važno je obaviti i pregled plodova na prisutnost uboda. Pri tome moramo jasno razlikovati oštećenja koja uzrokuje svrdlaš (okrugle rupice) od klinastih uboda koji su posljedica napada maslinine muhe. Što se tiče kemijske zaštite izbor insekticida je jako ograničen. Naime prvo i jedino sredstvo koje je u Republici Hrvatskoj dobilo dozvolu je pripravak na bazi dimetoata. Osim za suzbijanje svrdlaša upotrebljava se i za zaštitu od muhe i moljca. Sredstvo se koristi u količini od 1 do 2 l/ha, uz utrošak vode od 1000 l/ha. Treba napomenuti da tretiranje u vrijeme cvatnje nije dozvoljeno. Prednost korištenja insekticida može biti što istovremeno suzbijanjem svrdlaša možemo uništiti muhu i moljca, ukoliko dođe do preklapanja njihove pojave. U svakom slučaju pravodobno i kvalitetno obavljeno tretiranje jamči izvjestan uspjeh. Obično se prvo tretiranje obavlja nakon zametanja plodova, odnosno kada su isti veličine oko 5 mm.

Perad u masliniku

Neki stručnjaci navode da se primjenom insekticida i okvašivača postižu bolji rezultati jer se poboljšava djelovanje insekticida i povećava pokrovnost tretirane površine. Tretiranja svakako treba obaviti u jutarnjim satima i po mirnom vremenu. Ukoliko za to postoji potreba iduća tretiranja se mogu obaviti u srpnju. Nekih uspješnih, a istovremeno ekološki prihvatljivijih mjera za sada još uvijek nema iako se u tu svrhu rade brojna istraživanja. Upotreba piretrina i rotenona pojedinačno, ali i u kombinaciji također može doprinijeti smanjivanju brojnosti ovog štetnika. Spominje se također i izvjesno djelovanje fino mljevenog kaolin praha koji se inače u maslinarstvu upotrebljava u svrhu zaštite od maslinine muhe i paunovog oka.
Brojni proizvođači navode dobre rezultate koje pruža kombinirani uzgoj maslina i peradi. Perad se hrani kukcima, ali i ostalim člankonošcima, a osim toga prozračuje i gnoji tlo. U svakom slučaju trebalo bi istražiti ovu, ali i sve ostale metode koje mogu doprinijeti suzbijanju štetnika, a istovremeno upotrebu kemijskih pesticida svesti na minimum. Stoga proizvođači nabavite kokice i krenite u borbu protiv svrdlaša.

Iz časopisa Maslinar, br.41.

Izvor: Maslinar

Foto: Maslinar

Za razliku od prošlogodišnjih vremenskih ekstrema koji su doveli do najranije berbe dosad, 2025. je normalna vinogradarska godina, rodnost grožđa je velika, a ulazni parametri vrhunski pa bi vino moglo biti za pamćenje, kažu neki od najpoznatijih hrvatskih vinara, piše N1.

Situacija u ratarskoj proizvodnji je neizdrživa, poručeno je sa sjednice Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore održanoj u Đakovu s koje su ministru Davidu Vlajčiću poslani zaključci sastanka. Ujedno, prihvaćen je njegov poziv za žurnim sastankom u Ministarstvu, piše N1.

Propolis se koristi kao zaštitno sredstvo u preventivi razvoja biljnih bolesti i to u obliku otopine, piše Maslinar.

Suša, visoke temperature i klimatske promjene sve jače pritišću hrvatske poljoprivrednike. Gubici se mjere u desecima milijuna eura, a bez navodnjavanja i većih ulaganja – mnogi bi mogli odustati od proizvodnje, piše N1.