U prepunoj Galeriji Cate Dujšin Ribar u Trogiru, 7. studenog predstavljena je impresivna monografija "Matko Mijić" – pravi dizajnerski dragulj koji prikazuje četiri desetljeća umjetničkog stvaralaštva kipara Matka Mijića.
U ime izdavača, Muzeja grada Trogira, o ovom je opsežnom izdvačakom projektu više rekla dr. sc. Fani Celio Cega, ravnateljica Muzeja grada Trogira i jedna od urednica monografije, naglasivši da je realizirana zahvaljujući uspješnoj suradnji i predanom radu niza stručnjaka. Monografija koju su uredile dr. sc. Celio Cega i Ivanka Mijić, naime, donosi tekstove Margarite Sveštarov Šimat i Ive Šimata Banova, prijevod Nikoline Vukman, fotografije Zorana Alajbega, Matka Mijića, Petra Strmečkog, Zlatka Sunka i Gorana Vranića, a sve je elemente majstorski povezao dizajner Stjepko Rošin.
Rošin je, inspiriran Mijićevim opusom i potpisom, načinio izuzetno kreativan hibrid knjige i torbe! Kako je i sam rekao - stvaranjem ove knjige igrao se, kao što se u svojem stvaralaštvu igra Matko Mijić, te je stvorio „torbu kao knjigu i knjigu kao torbu koja se stalno puni novim predmetima, snovima i maštarijama, novim umjetninama.“
Autorica teksta monografije, Matkova prijateljica iz ranog djetinjstva, Margarita Sveštarov Šimat, nadahnuto je i s posebnom toplinom pričala o njegovom opusu. Navela je da je labirint njegova stvaralaštva predstavljn u ovoj monografiji toliko prikladno dizajnerski osmišljena, te je kao takva - kao knjiga i torba - postala Matkova poputbina i ostavština, jer on je, kako i u tekstu navodi, homo viator, putnik kojemu je Trogir mir.
Dirnut mnogobrojnom trogirskom publikom, prepun čestitki i hvale, dugotrajnim pljeskom nagrađen je i Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu. Čestitavši umjetniku, izdavaču, uredništvu, a posebno dizajneru i donatorima, naglasio je da je uvijek posebna čarolija djelatnicima u muzejima i galerijama objaviti monografiju, posebno ovako dizajnerski funkcionalnu i specifičnu, jer knjige imaju „jedan čudnovat život i nikad ne znate koga
će i za koliko godina nadahnuti da se počne baviti umjetnošću, dizajnom, ili poviješću umjetnosti.“ Franceschi je ovom prigodom ekskluzivno najavio i održavanje izložbe Matka Mijića u organizaciji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti sljedeće godine u Galeriji „Josip Račić“.
Tekstove povjesničara umjetnosti i kritičara Ive Šimata Banova i Guida Quiena te književnika Borislava Vujčića koje su napisali o Matku Mijiću pročitala je književnica Marina Vujčić, voditeljica Kantuna kulture Trogir, a večer je glazbom oplemenio violinist Luka Jadrić.
Brojni su posjetitelji otišli svojim domovima s knjigom na ramenu, knjigom-torbom koja je dostupna za kupnju u Muzeju grada Trogira. Njena realizacija omogućena je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Sveučilišta u Splitu, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Trogira te tvrtki Parking Lokvice d.o.o. i Nevistić Promet d.o.o.
Predstavljanje je dio programa – proslave blagdana sv. Ivana Trogirskoga i Dana grada Trogira – koja se održava od 5. do 22. studenog.
DODATNO O MONOGRAFIJI''MATKO MIJIĆ''
Dvojezična monografija sadrži iscrpni i nadahnuti tekst „Fantazmička drugost Matka Mijića ili Homo viator“ Margarite Sveštarov Šimat kojemu, umjesto pogovora, prethodi tekst „Što znači ovo djelo u suvremenoj umjetnosti?“ Ive Šimata Banova, autora prve monografije Matko Mijić (1999.). Monografija koju dizajnerski potpisuje Stjepko Rošin nastavlja se cjelinama Retrospektiva 2018, Stol – dok smo čekali, Brodovi za osobna mora i mőre, Kiparski objekti, instalacije i Zapisi iz Salbunare, Slikoreljefi, Stilske vježbe 2014., Ab ovo, Medaljarstvo ili od bronce do kruha i kvasca te Tragovi I i II ili o nestajanju i nastajanju svjetova bogato ilustriranima fotografijama Zorana Alajbega, Matka Mijića, Petra Strmečkog, Zlatka Sunka i Gorana Vranića. Slijede umjetnikov životopis, popis izložbi i bibliografija. Monografiju Matko Mijić uredile su dr. sc. Fani Celio Cega i Ivanka Mijić, a na engleski prevela Nikolina Vukman. Lekturu i korekturu potpisuje Nela Klanac, a bibliografiju Ivanka Mijić.
Foto: Muzej grada Trogira