Općinski sud u Splitu nepravomoćno je osudio tvrtku Ameropa žitni terminal na isplatu 184.656 eura naknade štete radniku koji je 14. travnja 2017. u vranjičkom silosu zadobio teške opekline na 35 posto tijela. Šokantna nesreća koja se dogodila u 11:57 sati potresla je Solin svojom razornom snagom - komadi metala letjeli su po nekoliko desetaka metara, a materijalna šteta procijenjena je na devet milijuna kuna.
Dvadesetsedmogodišnji radnik tvrtke Cvrlje metalna gradnja radio je toga dana za podizvođača u silosu Amerope kada je tijekom zavarivanja male rupe na devetom katu elevatora. Nesreća se dogodila u trenutku kada je radnik pridržavao metalnu pločicu dok mu je kolega uključio aparat za varenje, što je izazvalo zapaljenje uskovitlane prašine organskog porijekla i kisika iz zraka. Sekundarna detonacija u suterenu uskovitlala je nataloženu prašinu stvarajući oblak veći od donje granice eksplozivnosti. U nesreći je ukupno ozlijeđeno nekoliko radnika, a činjenica da nitko nije poginuo smatra se pravim čudom.
Ozlijeđeni radnik zadobio je duboke dermalne i subdermalne opekline pretežito na glavi i vratu, gornjim i donjim udovima te na desnoj strani tijela, kao i prateće opekline gornjih dišnih puteva i vanjskog nosa.
"Nisam bio svjestan da i najmanja iskra može dovesti do zapaljenja", izjavio je tijekom suđenja i objasnio da ga nitko od nadređenih nije upozorio na takvu opasnost. Svjedok koji je radio s njim potvrdio je kako su takve sitne popravke redovito obavljali bez gašenja pogona, ne znajući da je to zabranjeno bez obzira na veličinu kvara.
Šef održavanja dao je radnicima toga dana usmeni nalog da provjere postoji li rupa u silosu i da je otklone ako postoji, prepuštajući im na izbor način saniranja.
"Rekao sam im da mogu rupu zatvoriti silikonom, zabrtviti spužvom ili zavariti", iskazao je na sudu, dodajući da im je prepustio odluku o načinu rada.
Sud je utvrdio da je tvrtka Ameropa žitni terminal propustila poduzeti potrebne mjere sigurnosti na radu. Inspekcijski nadzor Inspektorata rada utvrdio je brojne nepravilnosti. Poslodavac nije prijavio početak radova, nije izradio plan izvođenja radova te nije proveo koordinaciju radova u prostoru ugroženom eksplozivnom atmosferom, a radnicima nisu dane pisane upute za rad na siguran način. "Radnici nisu bili svjesni da i najmanja iskra u dodiru s uskovitlanom prašinom može izazvati zapaljenje, a o tome ih nitko nije upozorio", naveo je sud u obrazloženju presude.
Ozlijeđeni radnik trpio je bolove jakog intenziteta 27 dana, srednjeg intenziteta 34 dana, a slabijeg intenziteta 103 dana tijekom rekonstrukcijskih zahvata. Trebala mu je tuđa pomoć i njega i to pet mjeseci po četiri sata dnevno, potom dva mjeseca po tri sata dnevno, te dodatna dva mjeseca po dva sata dnevno za održavanje osobne higijene, oblačenje, odlaske na kontrole i sprovođenje fizikalne terapije.
Medicinsko vještačenje pokazalo je da su kao posljedica nesreće kod radnika ostale jake kontrakture oba lakta, šaka i ručnih zglobova, te naruženost najteže kategorije koja uključuje keloide čela, ušiju, lica i vrata te deformitete cijelog lica. Ukupno smanjenje općih životnih aktivnosti procijenjeno je na 85 posto.
"Velike, hipertrofične ožiljci i keloidi će napredovati, a stvarat će se i novi uz jačanje ukočenosti malih i velikih zglobova", naveli su sudski vještaci, dodajući da će radnik morati odlaziti na nove rekonstrukcijske procedure.
Tuženik je bezuspješno pokušao prebaciti odgovornost na radnika, tvrdeći da nije nosio zaštitnu opremu, međutim sud je utvrdio da kaciga ne bi spriječila nastanak ozljeda, već ih možda i pogoršala zbog topljenja polikarbonata na visokoj temperaturi. Sud je također odbacio prigovor zastare jer je tužba podnesena pet mjeseci nakon nesreće, a prekid postupka do okončanja kaznenog postupka jer "postojanje građanskopravne odgovornosti šire je od kaznenopravne odgovornosti."
Protiv nepravomoćne presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u roku od 15 dana.
Foto: Portal.hr
