SOLINJANKA STELA KLJAKOVIĆ-GAŠPIĆ OBRANILA ZAPAŽEN DIPLOMSKI RAD NA TEMU “DJELOVANJE KULTURNIH DOGAĐANJA NA SEZONALNOST TURIZMA NA PRIMJERU GRADA SOLINA”
Na prestižnom privatnom Veleučilištu Aspira u Splitu, jučer je Stela Kljaković-Gašpić, pred četveročlanim povjerenstvom u sastavu: Petra Mandac, Matija Tresić- Škara, Anđela Uvodić i mentorica Marija Šiško Kuliš, obranila sjajan diplomski rad. Premda je izvrsnost Modus operandi ove Veleučilišta Aspira, ipak, diplomsko istraživanje Stele Kljaković-Gašpić po mnogočemu je posebno i vrijedno pažnje ne samo stručne i akademske već i šire javnosti.
Naime, kako je naglasila Kljaković- Gašpić, sezonalnost turizma je izazov s kojim se suočavaju odredišta diljem svijeta, a za koji ne postoji generičko rješenje. Ovaj fenomen posebno je izražen u primorskim destinacijama koje često karakterizira masovni turizmom fokusiran na ponudu sunce i more. Hrvatska obiluje primjerima ovakvih odredišta. Nažalost, iako turizam ima značajan udio u bruto domaćem proizvodu (BDP-u) i predstavlja bitnu komponentu gospodarstva Republike Hrvatske, turistički sektor nije dovoljno profiliran te je podložan visokim sezonskim fluktuacijama.
Cilj diplomskog rada bio teorijski i empirijski ispitati utjecaj kulturnih događaja na sezonalnost turizma i rezultate primijeniti u turističke politike. U teorijskom dijelu diplomskog istraživanja analizirani su rezultati relevantnih svjetskih istraživanja, a empirijski dio rada obuhvatio je čak pet strukturnih intervjua i to sa: Jelenom Stupalo, dipl. ing. managmenta u turizmu i ugostiteljstvu, dugogodišnjom ravnateljicom Turističke zajednice Grada Solina, maestrom Tonćom Ćićerićem, ravnateljem Doma kulture Zvonimir, Miom Sesartić, novinarkom i uglednom kulturnom djelatnicom u Solinu, te predstavnicima hotela Prezident Solin i Salona Palace.
Posebno se može istaknuti nekoliko stavova ispitanika. Tako je Mia Sesartić, na pitanje vezano za razvijenost cjelogodišnje ponude kulturnih događanja u Solinu, odgovorila:
Solin u zadnjih vrijeme sve više razvija ponudu kulturnih događanja kroz cijelu godinu. Osim bogatog programa “Solinskog kulturnog ljeta” Javna ustanova u kulturi “Zvonimir”, primjerice, u zimskom razdoblju priređuje “Dane klasične gitare” ili oko Uskrsa “Dane pansionske baštine”, Turistička zajednica Grada, u suradnji s osnivačem festivala Markom Ivićem, organizira Međunarodni festival karikatura krajem rujna ili, pak, zimski festival “Solin winterfest” koji kroz različita događanja u dva tjedna prikazuje svu kulturnu, prirodnu i vjersku baštinu grada Solina kako sugrađanima tako i posjetiteljima okolnih gradova. Na tečaju starih zanata (šivanja, pletenja, kukičanja...) koje TZ zajedno s Udrugom Solinjani, čuvarima običaja, priređuje u sklopu “Solin winterfesta”, osim ljudi iz Solina i okolnih mjesta, na tečaju je ove godine, primjerice, sudjelovala i jedna gošća iz Južne Amerike, iz Čilea. Tu su i tri međunarodne turističke manifestacije, festivali turizma, filma i krajobraza u studenome, zatim kroz listopad Međunarodna likovna izložba “Mali format” – Likovne druge “SalonaArt” koja također okuplja umjetnike iz raznih zemalja. Zadnju likovnu koloniju su održali na izvoru Jadra i takvi sadržaji, primjerice, mogu doprinositi razvoju turističke ponude. To su samo neki od primjera.
Maestro Ćićerić je na pitanje: Imaju li sve vrste kulturnog turizma podjednako djelovanje na smanjenje sezonalnosti turizma, odgovorio: U prvom redu moramo razlučiti pojam kulturnog turizma i pojam kulturne ponude. Kulturni turizam je posljedica koja se može dogoditi ukoliko se kroz kulturnu ponudu plasira kulturni proizvod koji može biti zanimljiv i privlačan određenoj strukturi gostiju u određenoj periodu godinu. U tom smislu se ponovno pozivam na već rečeno: arheološki lokaliteti mogu biti privlačni turistima i izvan ljetne sezone, pogotovo gostima starije životne dobi koji izbjegavaju putovati tijekom ekstremnih klimatskih uvjeta. S druge strane, mlađi gosti u čijem je fokusu zabava i koji nemaju afinitet prema kulturnoj baštini, zadržat će se na ovom prostoru isključivo tijekom ljeta. Naravno, u cijeloj priči je važno spomenuti da solinski turizam „satelitski“ ovisi o turizmu u Splitu te da u tom smislu ne može, a i ne treba, konkurirati velikom središtu u smislu zabavne ponude.
Gospođa Jelena Stupalo je naglasila: Kulturni turizam ne ovisi nužno o turističkoj sezoni. Kulturne manifestacije poput festivala, koncerata, izložbi i radionica mogu se planirati tokom manje popularnih turističkih mjeseci i na taj način se može potaknuti dolazak turista u periodima kada su uobičajeni turistički kapaciteti slabije iskorišteni. Također, edukativna komponenta kulturnog turizma je atraktivna tokom cijele godine. Kulturni turizam je usko vezan uz kulturno – povijesnu baštinu destinacije, a ne uz vremenske prilike kao što je to slučaj kod sun – sea – sand turizma. Navedeno je još jedan razlog zbog kojeg kulturni turizam ima predispoziciju omogućiti ravnomjerniju distribuciju turističkih dolazaka i samim time smanjiti sezonalnost.
Sve u svemu, Kljaković Gašpić je potvrdila početne hipoteze istraživanja: (a) Razvoj kulturnog turizma djeluje na smanjenje sezonalnosti turističke ponude. (b) Sve vrste kulturnog turizma nemaju podjednako djelovanje na smanjenje sezonalnosti turizma. (c) Turistička infrastruktura djeluje na sezonalnost turizma. Uz to, rezultati provedenih intervjua sa troje istaknutih kulturnih djelatnika Grada Solina i predstavnicima dvaju hotela u Solinu konvergiraju slijedećem stavu: Kroz kontinuirani rad, poduzimaju se diskriminirane mjere i planovi s ciljem unapređenja promocije kulturnih događanja, smanjena sezonalnosti te bolje profiliranosti grada Solina kao kulturno-povijesne destinacije.
I na kraju, Kljaković Gašpić parafrazirala je misao don Frane Bulića Iz kamena povijest, iz povijesti svijest, a iz svijesti o važnosti kulture i povijesti budućnost Grada Solina.
Foto: Press
