U prethodnom osvrtu iznio sam svoje viđenje o važnosti poljoprivrede za nacionalnu sigurnost i pregled mjera koje je trebalo provesti. U nastavku donosim procjenu financijskih kretanja u razdoblju od pet godina (2026.–2030.), koja pokazuje kako početno ulaganje države zapravo štedi novac i generira novi BDP, piše Agroklub.
Tablica prikazuje procjenu troškova - investicija u mlade poljoprivrednike, energetiku i robne rezerve - u odnosu na uštede koje nastaju smanjenjem uvoza i aktivacijom multiplikativnog učinka.
Projekcija ekonomskog učinka: Investicijski plan 2026.–2030.
Kategorija (u mil. EUR) 2026. 2027. 2029. 2030.
Investicije (trošak države) 120 180 220 430
Smanjenje uvoza (ušteda) 40 120 280 560
Izravni doprinos BDP-u (1 : 2,3) 92 276 644 1.288
Neto fiskalni učinak u milijunima € – 80 + 60 + 340 + 990
* Napomena: vrijednosti u tablici su ilustrativne projekcije autora.
Financijska projekcija
Kada se sve ove mjere zbroje, dobivamo sustav koji nije samo poljoprivredna strategija, već plan za ukupnu obnovu države. Financijska projekcija za petogodišnje razdoblje predviđa ukupnu investiciju od oko 950 milijuna eura, a procijenjeni doprinos BDP-u kroz multiplikativni učinak premašuje dvije milijarde eura. Najveća dobit očituje se u smanjenju vanjskotrgovinskog deficita poljoprivrednih proizvoda za 40% do 2030. godine. Svaka kuna uložena u jasle vraća se dvostruko snažnije nego kuna uložena u vojarnu, jer sit narod sam stvara bogatstvo i brani svoju zemlju već samim tim što na njoj živi i radi.
Ovaj plan koristi europske alate za postizanje nacionalnih ciljeva, pretvarajući Hrvatsku iz uvoznika tuđih viškova u suverenu utvrdu koja kontrolira vlastitu sudbinu - kroz kontrolu vlastitog tanjura. Sigurnost, zdravlje i opstanak nacije počinju u štali i na polju te završavaju na stolu, a ovaj nacrt osigurava da taj put bude kratak, čvrst i isključivo hrvatski.
Kao što je vidljivo iz gornje projekcije, inicijalni trošak od približno 950 milijuna eura tijekom pet godina - što je manje od cijene eskadrile Rafalea - rezultira kumulativnim smanjenjem trgovinskog deficita za gotovo milijardu i pol eura. Ključ uspjeha leži u tome što novac koji prestane "curiti" za kupnju poljskog mlijeka i njemačke svinjetine ostaje u rukama hrvatskih građana, obrtnika i poduzetnika.
Prve dvije godine fokusirane su na kapitalna ulaganja: izgradnju novih štala, postavljanje solarnih panela i nabavu matičnih stada. U tom je razdoblju neto učinak najniži jer sustav još ne isporučuje puni volumen mesa i mlijeka. Već u trećoj godini, zahvaljujući biološkom ciklusu goveda i stasavanju nove generacije stočara, domaća proizvodnja počinje snažno istiskivati uvoz. To je trenutak u kojem se aktivira puni potencijal multiplikatora: novac uložen u domaću farmu počinje se vrtjeti kroz lokalne veterinarske stanice, prerađivačku industriju i maloprodaju, stvarajući omjer od 2,37 kune povrata na svaki uloženi euro.
Stabilnost cijene hrane
Jedna od najvažnijih "skrivenih" ušteda u ovom modelu je stabilnost cijena hrane. Država koja kontrolira 80-90% vlastite potrebe za proteinima nije prisiljena intervenirati skupim paketima pomoći kada cijene hrane na svjetskom tržištu skoče. Domaći "amortizer" prirodno drži cijene pod kontrolom, što štedi stotine milijuna eura proračunskog novca koji bi se inače trošio na socijalne mjere za suzbijanje inflacije.
Poseban naglasak valja staviti na energetsku tranziciju farmi. Subvencioniranje solarnih krovova i bioplinskih postrojenja izravno smanjuje fiksne troškove proizvodnje mlijeka za više od 30%. To znači da naši stočari u petoj godini plana postaju cjenovno konkurentniji od uvoznika, čak i ako se EU potpore u nekom trenutku smanje. Energetski neovisna farma najsigurnija je ekonomska jedinica u državi na dugi rok.
Konačno, ovaj plan donosi neprocjenjivu vrijednost u sferi demografije i nacionalne sigurnosti. Očuvanje života u ruralnim područjima Moslavine, Slavonije, Banije, Like i Podravine ne može se izraziti samo u eurima. Svaki novi mladi stočar koji ostane na svojoj zemlji – uz podršku nulte stope poreza i sigurnog otkupa kroz javnu nabavu - jedan je "živi senzor" sigurnosti na hrvatskom teritoriju. Polja ne brane Rafalei, nego ljudi koji na tim poljima žive i rade.
Ulaganje u stočarstvo nije samo poljoprivredna mjera; to je najveći domoljubni i ekonomski projekt koji Hrvatska može provesti u ovom desetljeću. Sa stopom povrata koja nadmašuje gotovo sve ostale sektore, pretvaranje pšenice u meso i mlijeka u sir na domaćem tlu jedini je put prema stvarnoj neovisnosti.
Pri tome se treba kretati u smjeru ekološkog, prirodnog i održivog stočarstva u čemu je budućnost ovakve proizvodnje sa pasminama goveda koja su nam poznata i prihvatljiva (prvenstveno simentalsko govedo kao pasmina dvostruke namjene - meso i mlijeko), a proizvodnju temeljiti na malim OPG-ima koji su i najizdržljiviji.
Akcijski plan – prva godina primjene (po kvartalima)
Q1 (siječanj – ožujak): Zakonodavno utemeljenje i fiskalna priprema
Početak godine mora biti posvećen stvaranju pravne konstrukcije na koju će se nasloniti cijeli sustav. Prvi korak je usvajanje krovnog zakonskog akta - Zakona o strateškoj prehrambenoj suverenosti - koji objedinjuje sve aspekte prijedloga. U ovom razdoblju Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji s Ministarstvom financija i Ministarstvom pravosuđa, donosi pravilnike o novoj kategorizaciji aktivnog poljoprivrednika. Mijenja se i tekst Zakona o javnoj nabavi, donose se Pravilnici kojima se regulira problematika iz nastavka teksta, odnosno potreba iz narednih kvartala.
Ključni zadatak je integracija sustava e-Računa s bazom podataka Agencije za plaćanja u poljoprivredi (APPRRR), čime se automatizira kontrola outputa po hektaru i sustav postaje otporan na korupciju. Istovremeno, HAMAG-BICRO otvara posebnu kreditnu liniju s osiguranim jamstvenim fondom od 200 milijuna eura.
Fiskalni učinak u ovom kvartalu očituje se u prestanku isplate avansa za pašnjake onim subjektima koji nemaju upisano niti jedno grlo stoke u Jedinstveni registar domaćih životinja.
Ta mjera oslobađa prvih 30 milijuna eura za fond živih robnih rezervi. Do kraja ožujka, država raspisuje prvi javni poziv za stočare koji žele ući u sustav strateškog partnerstva za uzgoj matičnog stada.
Q2 (travanj - lipanj): Energetska tranzicija i čišćenje javne nabave
Fokus se premješta na operativnu konkurentnost i zaštitu domaćeg tržišta. Stupaju na snagu izmjene Zakona o javnoj nabavi: svi javni naručitelji (škole, bolnice, vojska) obvezni su uskladiti natječajnu dokumentaciju s kriterijem bodova za kratki lanac opskrbe. Inspekcijske službe Državnog inspektorata pokreću kontrole hladnjača u javnim ustanovama radi provedbe zabrane korištenja mesa starijeg od šest mjeseci.
U ovom kvartalu pokreće se i Ubrzana energetska traka: Ministarstvo gospodarstva izdaje prvih 500 odobrenja za fotonaponske sustave na štalama po skraćenom postupku od 30 dana. Investicijski ciklus u energetiku farmi dostiže vrijednost od 40 milijuna eura, od čega se 60% sufinancira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a ostatak pokrivaju farmeri kroz subvencionirane kredite.
Početak ispaše na krškim i nizinskim pašnjacima prvi put se nadzire putem satelitskog sustava u kombinaciji s očitanjem markica stoke, čime se eliminira mogućnost fiktivnog prikazivanja broja grla.
Q3 (srpanj - rujan): Aktiviranje živih rezervi i porezni zaklon
Ljetni mjeseci koriste se za finalizaciju ugovora o živim robnim rezervama. Država potpisuje ugovore s prvih 1.000 selektiranih uzgajivača goveda te isplaćuje prvu kvartalnu naknadu za pripravnost, čime im se osigurava neophodna likvidnost pred jesensku sjetvu.
U ovom razdoblju Lex ruralis stupa na snagu u punom opsegu: mladi poljoprivrednici počinju primati prve platne liste i izvještaje o dobiti s nultom stopom poreza i doprinosa. Projekcija pokazuje da će više od 400 novih mladih nositelja OPG-a pokrenuti modernizaciju farmi zahvaljujući državnim jamstvima.
Nacionalni operater (HROTE) isplaćuje prve povlaštene cijene za višak energije proizveden na farmama tijekom sunčanih ljetnih mjeseci. Taj prihod izravno se preusmjerava na kupnju visokokvalitetne domaće teladi za tov, smanjujući ovisnost o uvozu žive stoke iz Rumunjske i Mađarske. Multiplikativni učinak u ovom kvartalu najvidljiviji je kroz pojačanu potražnju za uslugama lokalnih veterinara i građevinskih tvrtki koje adaptiraju objekte.
Q4 (listopad - prosinac): Evaluacija i planiranje ekspanzije
Kraj godine rezerviran je za obračun i analizu prvih rezultata. Sustav e-Računa generira izvještaj o prinosima po hektaru. Oni koji nisu osigurali propisani stočni pritisak, primaju rješenja o umanjenju potpore za sljedeću godinu. Ti se iznosi odmah preusmjeravaju u fond za kapitalna ulaganja, primjerice u mliječne robotske sustave.
Projekcija pokazuje da je u prvoj godini trgovinski deficit u sektoru mesa smanjen za minimalno 8%, dok je broj muznih krava prvi put u dva desetljeća prestao opadati i zabilježio blagi rast od 2%. Država priprema proračun za 2027. s povećanim stavkama za stočarstvo, temeljenim na realnom rastu BDP-a koji je generirao ovaj sektor.
Zaključak
Ovaj akcijski plan nije samo popis administrativnih koraka, već marš ruta prema državi koja prestaje moliti za hranu i počinje njome zapovijedati. Provedba u prvoj godini zahtijeva političku hrabrost da se stane na kraj rentijerstvu, ali nagrada je povijesna: polja koja hrane ljude, štale koje griju gradove i narod koji se više ne boji sutrašnjice jer drži ključeve vlastite smočnice.
Svjestan sam da je ovaj plan ambiciozan - ali i najduža putovanja počinju jednim korakom.
Kolumna izražava isključivo stavove autora.
Izvor: Agroklub
Foto: Pixabay
