Došao je i taj dan, otvoren je 18. Pričigin, festival pričanja priča. Čast da probije led pripala je lanjskom pobjedniku Dječjeg Pričigina Bartulu Huljiću, učeniku šestog razreda OŠ Jelsa, koji je tradicionalno brojnoj i dobro raspoloženoj publici u Amfiteatru Doma mladih na prekrasnom hvarskom dijalektu ispričao štoriju kako je sveti Luka izi pulentu, i izazvao ovacije.
Izvršna direktorica Pričigina Maja Vrančić rekla je da je Pričigin oduvijek bio festival radosti, smijeha i zajedništva.
"I dalje ostajemo isti", rekla je.
Istaknula je kako se Pričigin ove godine odvija, kako ih "odmilja" zovu, u Gornjem domu (Dom mladih) i Donjem domu (Hrvatski dom), uz Gradsku knjižnicu Marka Marulića, novi je i vizualni identitet, ali publika i ove godine ostaje najveća snaga Pričigina. Zahvalila je i svim donatorima i partnerima, Zlatnom donatoru Stanić Grupi, pokroviteljima Ministarstvu kulture i medija, Splitsko-dalmatinskoj županiji, Gradu Splitu i TZ Splita, svim prijateljima Pričigina i timu koji ga u "pozadini" priprema.
Patricija Horvat, umjetnička direktorica festivala, rekla je da nas u pet dana čeka deset programa s pedesetak gostiju od spisatelja preko pacijentica liječenih od malignih bolesti, do novinara i interpretatora baštine. Svi koji ne uspiju uhvatiti sjedalicu na Pričiginskim lokacijama, uključujući brojnu pričiginsku publiku širom zemlje pa i u inozemstvu, imaju priliku pogledati propušteno na YouTube kanalu Pričigina.
A onda je uslijedio glavni događaj prvoga dana, pripovjedačka "seansa" hrvatskih spisateljica i spisatelja na temu "Globalno zahlađenje", u kojem su sudjelovali Marijan Grbavac, Mima Simić, Ivan Jozić, Mladen Blažević i Monika Herceg (video snimkom).
Kao motivaciju za izbor teme Patricija Horvat objasnila je da se svijet nalazi u globalnom političkom zahlađenju, no postoje i pozitivni signali poput studenata u Srbiji kojima je splitska publika poslala topli aplauz.
Humorist, glumac i pisac Marijan Grbavac rekao je da se jedino smijehom možemo boriti, jer čovjek koji se prestane smijati prestane i živjeti. Zato su njegove priče i bile duhovite crtice iz rodne mu Imotske krajine, poput stanovite Matije koja je budžet za "jedan litar vina" nalazila u mjesnoj crkvi, ili ruganja svojedobnom ministru poljoprivrede na političkom skupu u Runoviću, sve do razbijanja predrasuda o Imoćanima i nedoumica oko načina umjetne oplodnje ovaca. A kao stanovnik Splita bocnuo je i prisutnog gradonačelnika Ivicu Puljka na teme hladnoće u Domu mladih ili parkiranju.
Nagrađivana pjesnikinja, dramska književnica, urednica, ali i aktivistica za prava žena i migranata Monika Herceg bila je bolešću spriječena u dolasku u Split. No, poslala je video snimak s pričom o neznanoj junakinji i njezinim orgazmima, počevši od gubitka nevinosti u vrijeme kad ništa nije znala o orgazmima, preko doživljaja u studentskim sobama, do faze suživota, obiteljskog života i konačnog otkrivanja uživanja u samoj sebi.
"Muškarci dragi slušajte žene, jer će im glumljenje orgazma biti lakše od razgovora o ženskom tijelu", zaključila je Monika Herceg svoju pripovijest.
Ivan Jozić, autor kratkih priča i kulturnjak, prvi je put na Pričiginu a pričao je o svom iskustvu sudjelovanja u hrvatskoj reprezentaciji na književnom sajmu u Frankfurtu, jednom od najvećih na svijetu, "velikom kao karijera Miše Kovača, ali na dva kata", gdje je sudjelovao sa svojom zbirkom "Muška svinja". U jednom trenutku, nakon sjedenja na hrvatskom štandu uz zdjelu kikirikija odlučio je prošetati golemim sajmom, da bi otkrio 15 neodgovorenih poziva iz Ministarstva kulture i dobio poruku "Ivane, Nizozemci su tu, vrati se na štand". Zadihan, i zamišljajući veliku i bogatu karijeru u Amsterdamu, došao je do štanda, da bi otkrio da su famozni Nizozemci zapravo krivo shvatili da je on stručnjak za rasplod svinja.
"Slomio sam se, ali Lukrecija iz ministarstva dodirnula mi je glavu, pokušala me utješiti i pitala 'hoćeš malo kikirikija'".
Prevoditeljica i aktivistica Mima Simić rekla je da se, kad je u pitanju klima, boji i zatopljenja i zahlađenja, ali "ako ćemo o metaforama najviše se bojim globalne ravnodušnosti". Svoju je priču posvetila prijatelju, pokojnom novinaru Vladimiru Matijaniću. Počela je pričom o svom braku s dugogodišnjom partnericom Martom, i izvanbračnim iskustvima s drugim ženama, koje je Marta tolerirala, uz uvjet da su u pitanju "naše žene". No, na poziv Mire Furlan Mima je otišla u SAD, gdje je konačno srela i dotadašnju "online partnericu".
U vrijeme pandemije Amerikanka - tada već razvedena - stigla je u Hrvatsku, i ostala očarana, čak je i hrvatski učila. Kad je, međutim, Trump drugi put došao na vlast, Marta je odlučila da Amerikanku treba spasiti, i to tako što će se ona i Mima razvesti, da bi se onda Mima vjenčala u Americi. Rečeno-učinjeno, a vjenčanje u unajmljenoj kući u Arizoni prolazilo je kao i svako vjenčanje, uz puno kuhanja i služenja gostiju. Jedino što je nedostajalo bili su pokloni mladenkama. Odnosno, poklon je bila koverta s čestitkom. A kad su nakon pira mladenke u kući otkrile miša, i to prijavile, od AirBnB-a su dobile povrat tisuću dolara.
"I tako smo od svih svatova jedini poklon dobile od – miša", zaključila je.
Mladen Blažević, nagrađivani pjesnik, autor kratkih priča, scenarist... s istarskom seoskom adresom Pričao je o zamišljenoj povijesti Pričigina staroj 350 godina, koji je prošao globalno zatopljenje, pa zahlađenje, i na kojeg je iz svog doma krenuo pješice preko surovih i ledom okovanih krajeva, oboružan komadom mošusnog goveda i nožem. Na putu je omamljen dimom iz vatre u pećini doživio viziju o krznu krcatom nametnika, kao na prenapučenoj Zemlji. Sjetio se priča o zaboravljenom narodu Hrvatima, bio je uplašen i zbog opasnosti "od strašnih bodula". Kad je napokon stigao, Putovanje se tako nastavljalo, sve dok na Pričiginu Blažević nije zaključio kako mu je želja da se ljudi okupljaju ne da bi pričali o globalnim zatopljenjima i zahlađenjima, nego o tome kakav im je bio lov.
Prvi solo nastup na 18. Pričiginu imao je slovenski kantautor Zoran Predin, kojeg je ugostio "starosjedilac" Pričigina Boris Dežulović.
"Ne postoji drugo objašnjenje Zorana Predina nego da je zamijenjen u rodilištu", rekao je Dežulović, pročitavši svoju priču-pjesmu "Kad je Gari sreo Zorana", o dvojici dječaka u Sloveniji, od kojeg je Zorana srce vuklo na jug, a Garija na sjever, a rođeni su u istom gradu, istog dana i iste godine, kad je Garijev otac Nusret izmiješao bebe u mariborskom rodilištu.
"Posadio si sjeme sumnje", rekao je Predin na to.
Predin je, uz pjesmu "Maribor je nor", govorio o svome gradu kao netipičnom za Sloveniju, od neočekivanog smisla za humor do temperamenta. U mladosti je želio biti košarkaš, ali je bio prenizak i ograničeno talentiran, pa je loptu zamijenila gitara, a upoznavanjem članova budućeg Lačnog Franza počela je njegova sjajna, duga karijera.
Lačni Franz je na tadašnjoj jugoslavenskoj sceni donio nešto sasvim novo, s poetikom i autoironijom kakvu nije gajila nijedna grupa iz osamdesetih, i zbog toga su to bili neshvaćeni, ne samo zbog jezične barijere. No, imali su veliki ugled, s hitovima i punim dvoranama diljem Jugoslavije.
Kroz razgovor Predin i Dežulović prošli su kroz dio opusa Lačnog Franza i inspiracijama za pjesme poput Vaterpolista, Bele simfonije, nikad snimljene Lidije, Čuvstveno stanje mlade krave, druge največje slovenske živali, Naj ti poljub nariše ustnice..., koje je Predin i izveo, neke prvi put nakon mnogo godina. Prisjetio se i velike prijateljice, Margite Stefanović iz EKV-a, kojoj je posvetio, a na Pričiginu i izveo, pjesmu Kosa boje srebra.
Večer je završena posvetom Predragu Luciću, čiju posthumnu zbirku poezije Južno dvorište Predin i Dežulović na kabaretskim nastupima zajedno promoviraju, pa su na Pričiginu izveli jednu od sjajnih Lucićevih satiričnih pjesama o slobodi, uz veliku pomoć Pričiginske publike.
Drugi dan Pričigina nastavlja se u srijedu u Hrvatskom domu, za početak promocijom novog romana Zorana Predina "Cirkus Astralis" kojeg će predstaviti Kruno Lokotar i Patricija Horvat. Slijedi humanitarna modna revija u suradnji sa Županijskom ligom protiv raka, i prvi od dvaju pripovjedačkih programa, Priče o optimizmu: "Rakova obratnica" u kojem će svoja iskustva s malignom bolešću iznijeti Renata Bačanek, Sonja Grgat, Ivana Kalogjera, Dubravka Ledina, Goranka Perc i Marina Zečić, uz vođenje Šime Kovačevića. Dan će završiti Priče iz regije: "Dan kad sam rekao/la nikad više", o kojem će pripovijedati Dada Batinić, Tamara Bilankov, Namik Kabil, Jasminka Petrović, Dušan Šarotar i Nenad Škaljac.
Foto: Maja Prgomet/Pričigin
Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Splitsko-dalmatinske županije u okviru Programa promicanja i razvoja kulturnih sadržaja u Splitsko-dalmatinskoj županiji putem elektroničkih medija u 2025. godini.
