Zamislite da koračate u grad u kojem budućnost djeluje stvarno, gdje su inovacije pažljivo planirane, a svaki kutak grada spaja tradiciju s najnovijom tehnologijom, piše Netokracija.
Ovog sam ljeta imao privilegij doprijeti do samog središta rastućeg japanskog startup ekosustava. Sudjelovao sam u programu IT Global Outreach “Connect and Experience Japan 2024” predstavljajući inovacijsku agenciju Smion te EIT Manufacturing i Food HUB u Hrvatskoj.
Japan, značajan ekonomski partner Europske unije, s trgovinom vrijednom 134.455 milijardi eura u 2023. godini, često se smatra usnulim divom u svijetu startupa. Cilj je ovog kratkog izvještaja pokazati kako se taj div budi i otvara vrata globalnim inovacijskim partnerstvima.
Prvo ću podijeliti osobne dojmove iz Japana, a zatim ću se usredotočiti na japanski startup ekosustav.
Prvi dojmovi: digitalizacija i optimizacija
Tokio me na prvu oduševio digitalizacijom, organizacijom i čistoćom. Grad je organiziran na više razina, kako doslovno, tako i metaforički. Na vlastitoj koži iskusio sam učinkovitost njegovog sustava javnog prijevoza putujući monorailom koji klizi iznad grada i Oedo Line metroom, čije su tračnice duboko pod zemljom. Puno je pažnje posvećeno detaljima, što se očituje u mnogim situacijama kojima sam svjedočio, od digitaliziranog carinskog postupka na ulazu u zemlju do ljubaznog osoblja na aerodromu koje se trudi da što lakše i brže prođete kroz cijeli proces. Sve ovo odražava preciznost funkcioniranja Zemlje Izlazećeg Sunca.
Kao netko tko već više od deset godina proučava Lean principe, koji imaju korijene u Toyotinom proizvodnom sustavu, fasciniralo me promatrati kako su ti principi dobro integrirani u funkcioniranje japanskog društva. Posebno me se dojmio optimiziran proces imigracije na aerodromu. Predanost Japana učinkovitosti i digitalizaciji bila je očita čak i prije slijetanja. Platforma Visit Japan Web omogućuje putnicima da unaprijed ispune informacije o carinskom postupku – online.
Lean pristup na aerodromu
Ovako to otprilike izgleda uživo: po dolasku na aerodrom proces se odvija u četiri koraka, svaki od njih osmišljen je kako bi se skratio proces i optimizirao prolazak putnika:
U prvom koraku putnici skeniraju putovnice i otiske prstiju na kiosku. Zatim idu na sljedeći korak gdje imigracijska policija u odvojenom procesu provjerava putovnicu i daje pečat. Na trećem koraku, na kioscima za elektroničku carinsku deklaraciju, putnici još jednom potvrđuju svoju carinsku deklaraciju. I na kraju, za one koji su završili digitalni proces carinjenja, posljednji korak je prolazak kroz Elektronska vrata, čime se i proces učinkovito završava.
Takav pristup, koji tradicionalno dugotrajan proces pretvara u optimiziranu seriju zadataka, smanjuje vrijeme čekanja i poboljšava iskustvo putnika, ostvarujući suštinu Lean razmišljanja.
Usudio bih se reći kako je postojanje procesa i njihovo poštivanje upravo ono što definira funkcioniranje Japana.
Japan kao startup nacija
Tradicionalno, Japan se nije smatrao startup zemljom poput SAD-a ili Izraela, no, kao što i naslov članka kaže, div se budi. Postoji nekoliko razloga za njegovo buđenje, a jedan od najvažnijih je vladina podrška programima za startupe na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Plan japanske vlade za razvoj startupa
Petogodišnji plan za razvoj startupa japanske vlade predstavljen 2022. godine temelj je porasta broja japanskih startupa. Planom se nastoji deseterostruko povećati broj startupa u petogodišnjem razdoblju. Taj plan uključuje inicijative za financiranje, regulatorne reforme i stavlja naglasak na poticanje poduzetništva unutar sveučilišta i lokalnih ekosustava.
Cilj je stvoriti sto jednoroga do 2027. godine, uglavnom kroz deep tech, prirodne znanosti i startupe temeljene na umjetnoj inteligenciji.
Za te svrhe, japanska vlada planira proračun od otprilike trilijun jena (oko 6,3 milijarde eura). Tijekom tog razdoblja, vlada planira udeseterostručiti investicije, kako bi dosegle deset trilijuna jena (oko 63 milijarde eura).
Plan za razvoj startupa na pet godina temelji se na tri stupa:
Izgradnji ljudskih resursa i mreže za stvaranje startupa Poboljšanju financijske podrške za startupe i diversifikaciji exit strategija Promicanju otvorenih inovacija
Neke od inicijativa iz programa o kojima sam imao priliku čuti tijekom posjeta Japanu su J-Startup Program i Startup Visa program.
J-Startup Program je inicijativa Ministarstva gospodarstva, trgovine i industrije (METI), osmišljena za pomoć startupima u globalnom rastu pružanjem mentorstva, mogućnosti umrežavanja i podrške velikih korporacija. Program odabire startupe s velikim potencijalom i omogućuje im pristup resursima vlade i privatnog sektora kako bi poboljšali globalnu konkurentnost.
Startup Visa program usmjeren je na privlačenje međunarodnih poduzetnika, a olakšava proces dobivanja boravišta za strane osnivače koji žele pokrenuti poslovanje u Japanu.
Programi lokalnih vlasti za razvoj startupa
Najznačajnija inicijativa lokalnih vlasti za razvoj startupa, i ona s najvećim utjecajem je Tokio 10x10x10 Inovacijska vizija, koju je prije dvije godine predstavila Metropolitanska vlada Tokija. Cilj strategije je deseterostruko povećati broj jednoroga, startupa i javno-privatnih partnerstava do 2027. godine. Fokus je na tome da Tokio postane globalno središte za inovacije privlačenjem međunarodnih startupa, ali i podržavanjem lokalnog poduzetništva.
U središtu tog plana nalazi se Tokyo Innovation Base, multifunkcionalno središte za startupe, korporacije i investitore koje bi im trebalo omogućiti da ostvare suradnju, inoviraju i zajedno rastu. Imao sam ga priliku posjetiti tijekom boravka u Tokiju.
Dio 10x strategije je i SusHi Tech Tokyo 2024 Global Startup Program, globalna inovacijska konferencija kojoj je cilj povezati međunarodne startupe s tokijskim inovacijskim ekosustavom.
Zanimljiva je činjenica kako je u 2023. godini događaj privukao više od 26 tisuća sudionika, uključujući 328 startupa i 288 investitora, dok je drugo izdanje konferencije privuklo više od 40 tisuća sudionika. Ove je godine bilo prisutno više od 430 startupa, a posjetitelji su dolazili iz 82 zemlje i 321 grada.
Ključne statistike
Japan je s deset jednoroga na 18. mjestu u svijetu. Međutim, neki spominju kako postoji 41 skrivena unicorn kompanija u toj zemlji.
U Japanu postoji nekoliko većih startup ekosustava poput Tokija i Osake.
Prema izvješću Startup Genome Report za 2024. godinu, Tokio je deseti globalni startup ekosustav, ujedno je i prvi po znanju.
S obzirom na to da je stopa nezaposlenosti niska, u srpnju je iznosila 2,7 posto, za strane startupove zapošljavanje može biti izazovno.
Ulaganje u japanske startupe po fazama financiranja (po broju ugovora), Izvor: International Monetary Fund. Asia and Pacific Dept.
Rast korporativnog rizičnog kapitala
Posebno me iznenadila uključenost velikih kompanija u japanski startup ekosustava. Tijekom programa upoznali smo predstavnike tvrtki koje imaju odjele za korporativni kapital kao što su Mitsubishi Chemicals, Honda Xcelerator i Yamaha Music.
U izvješću Global Corporate Venturing, korporativni kapital povezan s investicijama u startupe značajno je porastao – s oko 20,3 milijardi jena (140 milijuna dolara) koliko je iznosio 2013. godine skočio je na 487,5 milijardi jena (3,37 milijardi dolara), koliko iznosi danas.
Po mom mišljenju, budućnost japanskog startup ekosustava je vrlo obećavajuća. Ulaganja u startupe u Japanu značajno rastu. Godišnja stopa rasta (CAGR) ulaganja premašuje 30 posto tijekom posljednjih deset godina, istaknuto je u izvješću Globis Capital Partners o japanskom ekosustavu startupa za prvu polovicu 2023. Očekuje se nastavak rasta u narednim godinama.
Usporedba s Europskom unijom
Europska unija nema jedinstveni ekosustav, već skup različitih startup hubova poput Berlina, Pariza, Stockholma, od kojih svaki ima svoje prednosti i nedostatke. Japan je centraliziraniji s Tokijom kao glavnim startup središtem.
Međutim, izazovi s kojima se suočavaju su slični, osobito po pitanju regulatornog okruženja i birokracije. Poslovne regulative u Japanu posebno su složene i spore. Reforme o kojima sam pisao pojednostavljuju proces i potencijalno doprinose rješavaju ovog problema.
Jedan je od govornika tijekom programa napomenuo kako je nekada postojala izreka u Japanu:
“Na japanski način ili nikako.”
Čini se kako se to sada mijenja. Japan se mijenja, malo sporije, no to je njihov način.
Sličnost Japana i EU je i u tome što su im poslovne kulture konzervativne u usporedbi s SAD-om, a naglasak im je na stabilnosti i dugoročnom planiranju.
Izvor: Netokracija
Foto: Simon Bonny
