Listopad je proglašen Mjesecom vegetarijanstva diljem svijeta 1977. godine s ciljem podizanja svijesti o koristima vegetarijanske prehrane i promicanju zdravijeg, održivog načina života. Tijekom ovog mjeseca organiziraju se brojne kampanje, edukacije i događaji kojima se nastoji potaknuti ljude na smanjenje konzumacije mesa ili prelazak na vegetarijanski način prehrane, piše worldvegetarianday, a prenosi Net.hr.
Tijekom listopada promiče se zdravlje kroz biljnu prehranu. Također, naglašava se etički aspekt smanjenja patnje životinja te se podiže svijest o utjecaju mesne industrije na okoliš. Mnoge organizacije i restorani promoviraju vegetarijanske obroke, dok se pojedinci potiču na isprobavanje vegetarijanskih recepata i istraživanje brojnih alternativa mesu, kao što su tofu, seitan i razne vrste mahunarki.
Što je vegetarijanstvo?
Vegetarijanstvo je način prehrane koji isključuje konzumaciju mesa i ribljih proizvoda, a neki njegovi oblici mogu uključivati mliječne proizvode, jaja i druge proizvode životinjskog porijekla. Osobe koje prakticiraju ovaj način prehrane nazivaju se vegetarijancima.
Zanimljivosti o vegeterijanstvu
Vegetarijanstvo nije samo prehrambeni odabir, već često predstavlja cjelokupni životni stil koji uključuje etičke, zdravstvene i ekološke aspekte. Tijekom stoljeća, ovaj način prehrane postao je popularan diljem svijeta. Donosimo nekoliko zanimljivosti o vegetarijanstvu koje možda niste znali!
Povijest vegetarijanstva
Korijeni vegetarijanstva sežu u antičku Grčku i Indiju, gdje su mnogi filozofi, poput Pitagore, promovirali vegetarijanstvo iz etičkih i zdravstvenih razloga. Pitagorejci, kao sljedbenici Pitagore, vjerovali su u nenasilje prema svim živim bićima, što je i danas temelj vegetarijanskog načina života.
Poznati vegetarijanci
Brojne povijesne poznate osobe i celebovi bile su ili su još uvijek vegetarijanci. Među njima su: Leonardo da Vinci, Mahatma Gandhi, Albert Einstein, Paul McCartney i Natalie Portman. Svaka od ovih osoba promicala je vegetarijanstvo iz različitih razloga, bilo zbog zdravlja, etike ili okoliša.
Vegetarijanstvo kao dio religija
Vegetarijanstvo je sastavni dio mnogih religija, osobito hinduizma, budizma i džainizma. U ovim tradicijama, ideja ahimse ili nenasilja prema svim živim bićima igra ključnu ulogu u prehrambenim praksama, pa mnogi sljedbenici izbjegavaju meso zbog etičkih razloga.
Mit o nedostatku proteina
Jedan od najčešćih mitova o vegetarijanstvu je da vegetarijanci ne unose dovoljno proteina. Iako je istina da biljni proteini nisu uvijek potpuni, jer ne sadrže sve esencijalne aminokiseline, kombinacija hrane poput mahunarki, žitarica i orašastih plodova može pružiti sve potrebne proteine za zdravu prehranu.
Vegetarijanci žive duže
Istraživanja sugeriraju da vegetarijanci mogu imati duži životni vijek u usporedbi s onima koji jedu meso. Zbog nižeg rizika od srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa i određenih vrsta raka, vegetarijanska prehrana povezuje se s dužim i zdravijim životom.
Ekološke prednosti vegetarijanstva
Vegetarijanstvo ima pozitivan utjecaj na okoliš. Proizvodnja biljnih proteina zahtijeva znatno manje vode, zemlje i energije u usporedbi s proizvodnjom mesa. Mesna industrija također značajno doprinosi emisiji stakleničkih plinova, dok prelazak na vegetarijansku prehranu može pomoći u smanjenju ugljičnog otiska.
Vrste vegetarijanstva
Razlozi za odabir vegetarijanske prehrane mogu biti različiti, uključujući etičke, ekološke, zdravstvene i vjerske motive. Vegetarijanstvo dolazi u četiri osnovne vrste.
Laktovegetarijanstvo isključuje meso i ribu, ali uključuje mliječne proizvode.
2. Ovovegetarijanstvo uz meso i ribu isključuje mliječne proizvode, ali dopušta konzumaciju jaja.
3. Lakto-ovo vegetarijanstvo kombinira oba gore navedena oblika, što znači da se ne konzumiraju meso i riba, ali se dopušta mlijeko i jaja.
4. Veganstvo je stroži oblik vegetarijanstva koji isključuje sve proizvode životinjskog podrijetla, uključujući mliječne proizvode, jaja i med.
Peskatarijanstvo - korak prema vegetarijanstvu
Peskatarijanstvo (ili pesketarizam) je prehrambeni režim u kojem se ljudi opredjeljuju za konzumaciju ribe i morskih plodova kao primarnog izvora proteina, uz povrće, voće, žitarice i druge namirnice biljnog podrijetla, ali izbjegavaju crveno meso i perad. Peskatarijanstvo je često korak prema vegetarijanstvu ili veganstvu.
Ovo je vrsta poluvegetarijanske prehrane, koja je često odabrana iz zdravstvenih, ekoloških, ili etičkih razloga. Peskatarijanci mogu uživati u raznolikoj prehrani koja obuhvaća:
Svježu ili konzerviranu ribu poput lososa, tune, skuše, kao i školjke poput dagnji ili škampi.Voće, povrće, žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke čine veliki dio njihove prehrane.Ovisno o osobnom izboru, neki peskatarijanci također konzumiraju mliječne proizvode i jaja.
Vegetarijanstvo i zdravlje
Vegetarijanska prehrana je povezano s mnogim potencijalnim zdravstvenim prednostima, uključujući smanjenje rizika od kroničnih bolesti poput srčanih oboljenja, visokog krvnog tlaka i dijabetesa tipa 2, piše health.harvard.
Smanjen rizik od srčanih bolesti
Vege prehrana, koja je bogata vlaknima, povrćem, voćem i zdravim masnoćama, može pomoći u smanjenju razine kolesterola i krvnog tlaka. Time se smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, koje su jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu. Istraživanja pokazuju da vegetarijanci imaju nižu razinu "lošeg" LDL kolesterola te rjeđe obolijevaju od koronarne bolesti srca.
Niži krvni tlak
Osobe koje se hrane pretežno biljkama često imaju niži krvni tlak u usporedbi s onima koji konzumiraju meso. Vege prehrana bogata povrćem i voćem, uz nizak unos soli i zasićenih masnoća, doprinosi zdravlju krvnih žila i normalizaciji krvnog tlaka.
Manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2
Vege prehrana bogata vlaknima i niskim udjelom zasićenih masti može pomoći u održavanju stabilne razine šećera u krvi, čime se smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Istraživanja pokazuju da vegetarijanci i vegani imaju niži indeks tjelesne mase (BMI) te manji rizik od pretilosti, što je ključni faktor u prevenciji dijabetesa.
Kontrola tjelesne mase
Vegetarijanska prehrana obično je bogata hranjivim namirnicama s niskim udjelom kalorija, što pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine. Zbog visokog udjela vlakana u biljnim namirnicama, osoba se brže osjeća sitom, što smanjuje prejedanje. Istraživanja sugeriraju da vegetarijanci općenito imaju manju tjelesnu masu u usporedbi s osobama koje jedu meso.
Smanjen rizik od karcinoma
Neka istraživanja sugeriraju da vegetarijanci imaju niži rizik od razvoja određenih vrsta raka, poput raka debelog crijeva i dojke. Biljna prehrana bogata antioksidansima i fitokemikalijama može pomoći u zaštiti stanica od oštećenja i smanjiti upale, što može pridonijeti prevenciji raka.
Bolja probava
Vlakna koja se nalaze u voću, povrću, cjelovitim žitaricama i mahunarkama potiču zdravu probavu, sprječavaju zatvor te održavaju crijevnu mikrofloru zdravom. Redovita konzumacija vlaknaste hrane također pomaže u sprječavanju divertikuloze i drugih probavnih poremećaja.
Prednosti vegetarijanske prehrane u smislu unosa nutrijenata
Vegetarijanska prehrana može biti vrlo bogata hranjivim tvarima ako se pravilno planira.
Viši unos vlakana
Vegetarijanska prehrana, koja se temelji na voću, povrću, cjelovitim žitaricama i mahunarkama, često osigurava veći unos vlakana. Ona su važna za probavu, smanjuju razinu kolesterola u krvi i pomažu u održavanju zdrave tjelesne mase.
Bogatstvo antioksidansa
Voće i povrće bogato je antioksidansima poput vitamina C, vitamina E i beta-karotena, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala te smanjuju rizik od kroničnih bolesti i upala.
Smanjen unos zasićenih masti i kolesterola
Budući da vegetarijanci ne konzumiraju crveno meso i prerađene mesne proizvode, njihova prehrana sadrži manje zasićenih masti i kolesterola. To može pomoći u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Viši unos vitamina i minerala
Vege prehrana često je bogata vitaminima poput vitamina C, folne kiseline, kalija i magnezija, koji su ključni za opće zdravlje. Kalij pomaže u regulaciji krvnog tlaka, a magnezij je bitan za rad mišića i živčanog sustava.
Mane vegeterijanske prehrane u smislu unosa nutrijenata
Iako vegetarijanstvo pruža brojne zdravstvene benefite, ono može predstavljati i rizik ako se pažljivo ne isplanira i posavjetuje sa stručnjakom.
Mogući nedostatak proteina
Budući da se meso i riba isključuju, vegetarijanci mogu imati poteškoća s unosom dovoljne količine visokokvalitetnih proteina. Međutim, kvalitetni izvori proteina poput mahunarki, orašastih plodova, tofua, tempeha i sejtana mogu zadovoljiti potrebe, ali zahtijevaju pažljivo planiranje obroka.
Nedostatak vitamina B12
Vitamin B12, koji je ključan za zdravlje živčanog sustava i proizvodnju crvenih krvnih stanica, prirodno se nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla. Vegetarijanci, osobito vegani, mogu biti izloženi riziku od nedostatka ovog vitamina. Preporučuje se uzimanje suplemenata ili konzumacija obogaćenih namirnica.
Nedostatak željeza
Iako vegetarijanci unose željezo iz biljnih izvora, poput špinata, mahunarki i cjelovitih žitarica, apsorpcija takvog željeza, tzv. nehem željezo, je slabija nego željeza iz mesa. Zbog toga postoji rizik od anemije. Kako bi se poboljšala apsorpcija željeza, preporučuje se konzumacija hrane bogate vitaminom C uz obroke bogate željezom.
Nedostatak kalcija i vitamina D
Vegetarijanci, posebno oni koji ne konzumiraju mliječne proizvode, mogu imati problema s unosom kalcija i vitamina D. Kalcij je ključan za zdravlje kostiju, dok vitamin D pomaže u apsorpciji kalcija. Ovi nutrijenti mogu se nadomjestiti konzumacijom obogaćenih biljnih mlijeka, tofua, zelenog lisnatog povrća ili dodacima prehrani.
Mogući manjak omega-3 masnih kiselina
Omega-3 masne kiseline, osobito EPA i DHA, koje su važne za zdravlje srca i mozga, obično se nalaze u ribama. Vegetarijanci mogu imati manji unos ovih kiselina, no postoje biljni izvori omega-3, poput chia sjemenki, lanenog sjemena i oraha, koji sadrže ALA, preteču EPA i DHA. Ipak, konverzija ALA u EPA i DHA u tijelu nije vrlo učinkovita.
Izvor: Net.hr
Foto: Pexels