Skup "UNESCO i scenska umjetnost" organiziran je u subotu povodom 45. obljetnice upisa Povijesnog kompleksa Splita i Dioklecijanove palače na listu UNESCO-a, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je da je UNESCO uveo striktne obveze oko izrade planova upravljanja zaštićenim kompleksima.
Kako je rečeno, ishodišna točka skupa je upis Povijesne jezgre grada Splita s Dioklecijanovom palačom na Popis dobara svjetske baštine UNESCO-a, gotovo pola stoljeća poslije, dok je svrha prikazati različite primjere upravljanja povijesnim lokalitetima, razmijeniti iskustva o njihovoj revitalizaciji utemeljenoj na izvedbenim umjetnostima te ponovno razmotriti prezentaciju arheološke baštine kroz izvođenje scenskih i glazbenih umjetničkih djela.
Ministrica Obuljen Koržinek je rekla da je bilo važno i u Splitu obilježiti veliku obljetnicu. Dubrovnik je obilježava s godinom proglašenom UNESCO, a to je 1979. godina kada je upisan povijesni kompleks Dioklecijanove palače, povijesno središte Splita, Dubrovnik i Plitvička jezera kao prvi hrvatski upisi na popis svjetske baštine. Nakon toga je nastavljeno s upisom, pa sada imamo deset lokaliteta.
"Ono što se promijenilo u posljednjih 45 godina je činjenica da smo prelaskom u jedan novi sustav društvenog uređenja uz veliki razvoj turizma dobili brzu promjenu vlasništva, ulaganje u vrlo često jako zapuštenu kulturnu baštinu, a to je od struke tražilo da taj proces kvalitetno prati. Na razini UNESCO su uvedene vrlo striktne obveze oko izrade planova upravljanja gdje oni postaju osnovni mehanizmi za upravljanje gradskim jezgrama zaštićenim od strane UNESCO", objasnila je ministrica.
Peristil je jedan od najsačuvanijih spomenika tog tipa na svijetu, smatra pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu Radoslav Bužančić koji kaže da je to scenski projektiran prostor za pojavljivanje cara u nezamislivoj propagandi u kojoj se pojavljuju zvukovi orgulja i pozlaćene siluete oko njega. Arheološka prezentacija kao takva je uvijek didaktična, zamamna i otvara našu maštu kada pokušavamo rekonstruirati nešto što gledamo u ostacima.
"Metalna rekonstrukcija ovog scenskog prostora je nevjerojatan spektakl koji otvara mogućnosti spekulacije, razmišljanja i sanjarenja. Scenske izvedbe u takvim prostorima su upravo ono isto što i arheološka prezentacija, pa danas imamo eksperiment u kojem smo Peristil popločali tako da smo mu vratili povijesni izgled s brojnim slojevima baroka, renesanse i srednjeg vijeka prije arheološke prezentacije 1961. godine. Naglasak smo stavili na korištenje vrlo visoke vrijednosti svjetske baštine u svrhu prezentacije scenskih umjetnosti", izjavio je Bužančić
O Peristilu znanstvenik emeritus na Institutu za povijest umjetnosti Joško Belamarić kaže da je mjesto u kojem se komprimira povijest na nevjerojatan način od antičkog vremena do današnjeg dana, a to govori da je svako vrijeme tražilo renovaciju baš na tom mjestu.
"U 13. stoljeću se svaka točka Peristila transformira i tada nad njim niče najoriginalnija građevina našeg srednjeg vijeka zvonik koji je renesansniji od svega onoga što će kasnije doći u 15. i 16. stoljeću zato što se akordira sa svime što je uokolo. Na Peristilu je jedan nevjerojatni agregat svih mogućih stilova koji se međusobno akordiraju i što god taknete proizvodi lančani efekt u svemu tome", kazao je Belamarić.
Skup je dio Think art konferencije koju uz Konzervatorski odjel Split Ministarstva kulture i medija organiziraju Filozofski fakultet u Splitu, Umjetnička akademija u Splitu i Hrvatski dom Split od 12. do 14. rujna 2024.
Foto: HINA/ Mario STRMOTIĆ
