Svi investitori koji drže do sebe dio ušteđevine čuvaju u zlatu i ostalim plemenitim metalima. Iako zlato zapravo nije toliko rijetko te postoje i rjeđi i skuplji metali od njega, ono je od pamtivijeka etalon vrijednosti, sredstvo plaćanja ili držanja vrijednosti koje nadilazi kulture, civilizacije i kontinente. Zlato ima figurativnu i doslovnu vrijednost, a kao poklon je, uz dijamante, izraz maksimalne naklonosti i pažnje.
Osim toga, zlatne poluge često se koriste u marketinške svrhe, kao ultimativna nagrada. Tako primjerice brojni casinoi koriste zlato kao dio casino bonus ponude, dok slične metode rado koriste i ostale industrije kada žele privući pažnju javnosti.
Zašto je zlato tako vrijedno?
Zlato se koristi u medicini, stomatologiji, elektronici, električnim ožičenjima, ali i u brojne druge svrhe. Zadržalo je svoju vrijednost i u stvarnom i simboličnom kontekstu još od vremena starih civilizacija, počevši od Egipćana pa sve do Inka. Naši su preci trebali efektivnu metodu razmjene dobara, a pritom su najveću prednost u izradi novca i njegovim pretečama dali upravo metalima. Predmeti izrađeni od kamena, gline, drveta i sličnih materijala mogli su se slomiti ili na bilo koji drugi način oštetiti – čime bi zapravo izgubili svojstva i vrijednost.
S druge strane, ako se predmet napravljen od metala ošteti, može ga se rastaliti i vratiti mu prvobitni oblik. Metali su, stoga, postali najizglednija opcija – bakar, željezo, aluminij, paladij, platina, srebro, zlato i drugi. Neki su, kao željezo i olovo, podložni koroziji zbog čega nisu bili najbolji izbor za izradu novca. Paladij i platina bi bili puno bolji izvor za obavljanje funkcije novca, no premalo ih se može naći u prirodi, što znači da bi uvijek bilo premalo novca u opticaju.
Zašto zlato vrijedi više nego srebro?
Zlato i srebro su tako postali idealan izbor za očuvanje vrijednosti. Prisutni su u povećim količinama u prirodi, a opet dovoljno rijetki da ih ne može naći baš svatko tko poželi. Uz to, količine srebra i zlata stabilno se povećavaju kroz godine, zbog čega i cijene ovih metala bilježe izrazito stabilan rast.
Ipak, zlato nosi veću vrijednost nego srebro. U prirodi ga se može naći u nešto manjim količinama, ali se zato više koristi u izradi nakita zbog sjajne, guste i mekane teksture. Savitljivo je što znači da se vrlo lako može oblikovati po volji, ali i napraviti toliko tankim da izgleda gotovo prozirno. Tako se, primjerice, 30 grama zlata može rastegnuti u liniju dugu 8 kilometara.
Na zlato se u puno većoj mjeri gleda kao na neku vrstu “alternativne valute”, a traženije je od srebra i od strane individualnih ulagača i banki. Jedini je metal koji posjeduje prirodno žutu boju; ostali mogu dobiti sličnu nijansu, ali tek nakon što su oksidirali ili reagirali s drugim spojevima. Zlato je otporno na zrak, vlagu i ostale uvjete koji mogu utjecati na neke druge metale te im smanjiti vrijednost.
Još neke zanimljive činjenice o zlatu
Gotovo svo zlato na našem planetu potječe od meteorita koji su “bombardirali” Zemlju 200 milijuna godina nakon njenog nastanka. Ljudi su dosad pronašli i iskopali preko 180,000 tona zlata. Trenutno se najveće pojedinačno skladište zlata nalazi u New Yorku, a u njemu se nalazi 6,800 tona, što je gotovo 540.000 zlatnih poluga, odnosno više od 25% svjetskog zlata.
Zlato nije otrovno, dapače; probavljivo je, što znači da ga možete jesti u malim količinama. U mnogim azijskim zemljama, zlato se dodaje kao ukras voću ili slatkišima. Kemijski simbol ovog elementa je Au, što potječe od latinske riječi aurum, koja predstavlja “sjaj izlaska sunca” ili “sjajna zora”.
Uz kvantitativnu, zlato ima i sentimentalnu vrijednost što ga čini ne samo vrijednom imovinom, nego i posebnim poklonom za drage osobe.
