Među biljkama koje se u tom razdoblju najčešće spominju posebno mjesto zauzima glog, grm bijelih cvjetova i sitnih crvenih plodova koji se u europskoj narodnoj medicini stoljećima smatra čuvarom zdravog srca.
Njegova je reputacija toliko snažna da se čaj od gloga često preporučuje osobama s povišenim krvnim tlakom ili onima koji žele “ojačati srce”. Na internetskim stranicama mogu se pronaći tvrdnje da čisti krvne žile, regulira tlak pa čak i sprječava srčani udar. No kada se odmaknemo od narodnih vjerovanja i pogledamo što o glogu kaže znanost, priča postaje znatno složenija.
Naime, ljekovitost gloga bila je predmet velikih međunarodnih kliničkih istraživanja u kojima su sudjelovale tisuće bolesnika sa srčanim bolestima.
U Europi se u ljekovite svrhe najčešće koristi obični glog (Crataegus monogyna) i dvosjemeni glog (Crataegus laevigata). U fitoterapiji se najčešće upotrebljavaju cvjetovi s listovima, a rjeđe plodovi gloga. Oba dijela biljke sadrže flavonoide i oligomerne procijanidine. Laboratorijska istraživanja pokazuju da ti spojevi mogu povoljno djelovati na krvne žile, poboljšati cirkulaciju i zaštititi stanice od oksidacijskog stresa, što je potaknulo zanimanje znanstvenika za njihovu moguću primjenu u liječenju srčanih bolesti.
Prva klinička istraživanja objavljena tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća bila su vrlo ohrabrujuća. Kod bolesnika s blagim do umjerenim kroničnim zatajenjem srca standardizirani ekstrakti gloga poboljšavali su podnošenje tjelesnog napora, smanjivali umor i zaduhu te pokazivali povoljan učinak na pojedine pokazatelje rada srca. Ti su rezultati pobudili veliko zanimanje liječnika, ali i proizvođača biljnih pripravaka jer se činilo da bi glog mogao postati vrijedan dodatak liječenju.
Dodatni poticaj stigao je početkom 2000-ih, kada je u časopisu The American Journal of Medicine objavljena meta-analiza dotad dostupnih randomiziranih kliničkih istraživanja. Autori su zaključili da standardizirani ekstrakti gloga, uz uobičajenu terapiju, mogu poboljšati podnošenje napora i smanjiti tzv. tlak-frekvencijski produkt, pokazatelj koliko kisika srce troši tijekom rada.
Ubrzo su na tom tragu pokrenuta i znatno veća ispitivanja. Njihov je cilj bio odgovoriti na ključno pitanje – može li glog doista promijeniti tijek bolesti srca ili njegova korist ostaje ograničena na ublažavanje pojedinih simptoma. Odgovori koje su donijela pokazali su se mnogo složenijima nego što se u početku očekivalo i uvelike su oblikovali današnji oprezan stav liječnika prema ovoj stoljećima cijenjenoj biljci.
Što su pokazala istraživanja?
Pokrenuta su velika međunarodna istraživanja u kojima su sudjelovali bolesnici koji su već primali terapiju za kronično zatajenje srca, uključujući ACE inhibitore, beta-blokatore i druge lijekove koji su posljednjih desetljeća znatno poboljšali prognozu bolesti.
Najveće među njima bilo je međunarodno randomizirano kliničko ispitivanje SPICE, koje je obuhvatilo 2681 bolesnika sa zatajenjem srca. Pokazalo je da standardizirani ekstrakt gloga WS 1442, primijenjen uz optimalnu standardnu terapiju, nije značajno smanjio rizik od prvog velikog srčanog događaja – srčane smrti, infarkta miokarda ili hospitalizacije zbog pogoršanja zatajenja srca. Drugim riječima, nije potvrđeno da mijenja tijek bolesti kada se dodaje suvremenom liječenju.
Slične rezultate donijelo je i američko istraživanje HERB CHF, objavljeno u časopisu European Journal of Heart Failure.
U njemu je 120 bolesnika tijekom šest mjeseci primalo standardnu terapiju uz ekstrakt gloga ili placebo. Istraživači nisu pronašli značajne razlike u kvaliteti života, podnošenju napora ni većini pokazatelja rada srca između dviju skupina. Zabilježeno je tek skromno poboljšanje jednog ultrazvučnog pokazatelja srčane funkcije, ali bez jasnog kliničkog značenja. Zaključak autora bio je da se ekstrakt gloga ne može preporučiti kao dio standardnog liječenja kroničnog zatajenja srca.
Na prvi pogled moglo bi se učiniti da su rezultati istraživanja proturječni, no stručnjaci ističu da zapravo odgovaraju na različita pitanja. Manja istraživanja uglavnom su procjenjivala simptome – osjeća li se bolesnik bolje, može li dulje hodati ili se manje umara. Velika istraživanja ispitivala su može li glog produljiti život ili spriječiti ozbiljne komplikacije bolesti. Upravo na tim najvažnijim ishodima nije pokazao očekivanu korist.
Oprezno stajalište regulatornih tijela
To objašnjava i zašto je stav regulatornih tijela danas znatno oprezniji nego prije dvadesetak godina. Nakon što velika klinička istraživanja nisu potvrdila da glog može mijenjati tijek kroničnog zatajenja srca ili smanjiti rizik od ozbiljnih srčanih događaja, Europska agencija za lijekove (EMA) njegove pripravke više ne promatra kao terapiju za srčane bolesti. U svojoj monografiji navodi da se pripravci od lista i cvijeta gloga mogu koristiti isključivo na temelju tradicionalne uporabe za ublažavanje prolaznih srčanih tegoba povezanih s nervozom, primjerice osjećaja lupanja srca nakon što liječnik isključi ozbiljnu srčanu bolest. Monografija također navodi njihovu tradicionalnu primjenu za ublažavanje blagih simptoma psihičkog stresa te kao pomoć pri uspavljivanju.
Ta je razlika važna jer se u javnosti često stvara dojam da je glog prirodni lijek za bolesti srca, dok regulatorna tijela zapravo priznaju samo njegovu tradicionalnu uporabu za blage tegobe, a ne dokazanu učinkovitost u liječenju ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.
Istodobno EMA naglašava da se preporučene indikacije za pripravke od gloga temelje na dugotrajnoj tradicionalnoj uporabi, a ne na dovoljno čvrstim kliničkim dokazima koji bi potvrdili njihovu učinkovitost u liječenju ozbiljnih srčanih bolesti. Upravo je to važna razlika koju često zanemaruju internetski savjeti i reklame za biljne pripravke, stvarajući dojam da je riječ o lijeku čije su koristi za srce znanstveno potvrđene.
Kada glog može pomoći
Iako se glog općenito smatra sigurnom biljkom, može pojačati učinak pojedinih lijekova za srce i krvni tlak. Poseban se oprez preporučuje osobama koje uzimaju antihipertenzive, nitrate ili digoksin za liječenje kardiovaskularnih bolesti jer se može javiti izraženiji pad krvnog tlaka, vrtoglavica ili osjećaj nesigurnosti pri ustajanju, osobito u starijih osoba, kod kojih takvi simptomi povećavaju rizik od padova.
To, međutim, ne znači da čaj od gloga treba izbjegavati. Njegova se primjena u europskoj fitoterapiji bilježi stoljećima. Ako se izuzme učinak na pojedibe lijekove, nuspojave su rijetke i najčešće blage, poput prolazne mučnine, glavobolje ili vrtoglavice. No upravo zato što sadrži biološki aktivne tvari, stručnjaci upozoravaju da ga ne treba promatrati kao običan napitak, nego kao biljni pripravak koji može djelovati na organizam.
Treba imati na umu i da čaj nije isto što i standardizirani ekstrakt korišten u kliničkim istraživanjima. Količina djelatnih tvari u šalici čaja može znatno varirati, ovisno o vrsti gloga, dijelu biljke koji se koristi, vremenu berbe, načinu sušenja i pripreme. Zbog toga se ni učinak ne može očekivati jednako kod svih osoba.
To je ujedno i jedna od najvažnijih poruka koju donose dosadašnja istraživanja. Glog nije “čudesni lijek” koji može izliječiti bolesti srca niti zamijeniti terapiju koju je propisao liječnik. Istodobno, nije ni običan narodni lijek bez ikakva znanstvenog uporišta. Riječ je o jednoj od najbolje istraženih ljekovitih biljaka u području kardiovaskularnog zdravlja, za koju postoje dokazi da određeni standardizirani ekstrakti mogu ublažiti neke simptome kod pojedinih bolesnika, ali ne i promijeniti tijek bolesti ili zamijeniti liječenje.
Za mnoge će šalica čaja od gloga i ovog ljeta ostati dio svakodnevne rutine. No ono što moderna medicina danas može sa sigurnošću reći jest da se njegovo mjesto nalazi uz zdrave životne navike i terapiju koju je, kada je potrebna, propisao liječnik. Možda upravo u tome leži najveća vrijednost gloga: ne u obećanjima da može izliječiti srce, nego u činjenici da je jedna od rijetkih ljekovitih biljaka čija je stoljetna tradicija prošla ozbiljnu znanstvenu provjeru i pritom pokazala da između narodnog iskustva i medicinskih dokaza ponekad postoji zajednički, ali jasno omeđen prostor.
Izvor: Zdravlje/Hina
Foto: Pexels/Canva
