U suvremenom društvu u kojem se često čini da su problemi svakodnevice nepremostivi, postoje ljudi čija je borba za život tiha, neprestana i zahtijeva nadljudsku motivaciju. U emisiji "Nedjeljom u 2: Borba za život", urednika i voditelja Aleksandra Stankovića, otvorene su teme koje su dugo bile na marginama društvenog interesa: depresija, anksioznost, poremećaji prehrane i važnost medijskog prostora za progovaranje o najtežim životnim iskustvima. Kroz svjedočanstva 20-godišnje studentice Petre Popović i nagrađivane novinarke Lade Novak Starčević, javnost je dobila uvid u svijet onih koji se bore za svaki novi dan, ali i u snagu koju donosi progovaranje o vlastitoj boli.
Petra Popović: Život između "mrtvila" i emocionalne preplavljenosti
Petra Popović, studentica prve godine socijalne pedagogije, lice je borbe mnogih mladih u Hrvatskoj. Iako je u djetinjstvu bila aktivna i sretna djevojčica, s 11 godina počeo je proces povlačenja i gubitka volje. Njezina dijagnoza obuhvaća kompleksan splet stanja: depresiju, poremećaj hranjenja, autizam i ADHD. Petra opisuje svoje unutrašnje stanje kao oscilaciju između potpune emocionalne umrtvljenosti i takve preplavljenosti osjećajima i mislima koje nije mogla ni imenovati.
Njezin put bio je obilježen i negativnim perfekcionizmom, gdje savršenstvo nije bilo poticaj, već mučenje – nikada ništa nije bilo dovoljno dobro. S 14 godina ušla je u borbu s anoreksijom, bolešću koja joj je, kako kaže, uzela sve, a koju je u početku koristila kao mehanizam uspostavljanja kontrole nad vlastitim životom kada je osjećala da nad mislima kontrolu nema. Petra je otvoreno progovorila i o najtežim trenucima – samoozljeđivanju i pokušajima suicida koji su započeli već u osnovnoj školi, a koje je godinama skrivala od najbližih.
Važnost podrške i sigurne okoline za oporavak
Jedan od ključnih trenutaka u Petrinom oporavku bio je upis na fakultet, što je opisala kao veliku prekretnicu i motivaciju da pomaže drugima koji prolaze kroz slična iskustva. Iako se još uvijek liječi u dnevnoj bolnici, ističe da su joj obitelj, prijatelji i njezini psi bili ključne svjetle točke. Posebno naglašava važnost povjerenja u odnosu s dječjim psihijatrom koji ju je doista slušao i davao joj osjećaj sigurnosti.
Njezino prvo javno istupanje na jednoj promociji knjige, gdje je spontano odlučila podijeliti svoju priču, pokazalo je koliko je važno stvarati sigurno okružje u medijima i društvu. Petra poručuje svima u sličnoj situaciji da "stvarno može biti bolje" i da intenzitet sreće može biti jednako jak kao što je bio intenzitet tuge i boli.
Projekt "Reci": Ljudi, a ne samo brojke
Lada Novak Starčević, novinarka Jutarnjeg lista i dobitnica nagrade Hrvatskog novinarskog društva, kroz svoj serijal "Reci" daje glas ljudima koji su prošli kroz najteže životne drame. Njezin rad fokusiran je na autentična ljudska svjedočanstva – od onih koji su preživjeli pokušaje suicida do roditelja djece s teškim dijagnozama.
Novak Starčević upozorava na opasnost površnog pristupa mentalnom zdravlju, gdje se barata brojkama koje ljudima često ne znače ništa dok ne upoznaju osobu iza statistike. Ističe da u Hrvatskoj postoji ozbiljan problem s nedostatkom stručnih kadrova koji bi se nosili s eksponencijalnim rastom depresije i anksioznosti kod djece. Također, naglašava važnost prepoznavanja neurodivergentnosti, poput autizma, koji se u našem društvu često slabo i kasno dijagnosticira.
Sustav protiv "sreće" na dobre ljude
Kroz prilog o dječaku Neviju Krešiću iz Dubrovnika, koji boluje od rijetkog tipa primordialnog dvarfizma, emisija je ukazala na još jedan ključan aspekt: borbu za inkluziju. Nevio je, unatoč brojnim operacijama i zdravstvenim izazovima, nevjerojatno motiviran dječak koji ne želi biti drugačiji od svojih vršnjaka.
Međutim, Lada Novak Starčević upozorava da Nevijeva uspješna integracija u školu i društvo često nije rezultat sustava, već nevjerojatnog truda njegove obitelji i sreće što je naišao na dobre pojedince. Poruka je jasna – društvo i sustav su ti koji moraju stati iza ranjivih skupina kako njihova dobrobit ne bi ovisila isključivo o sreći ili individualnoj snazi roditelja.
Ove priče, bilo da se radi o Petri, Neviju ili junacima serijala "Reci", služe kao podsjetnik da je otvaranje i razgovor prvi korak prema promjeni, kako na individualnoj, tako i na razini cijelog društva.
Foto: Screenshot/NU2
