Povezanost biljaka i lijekova
Biljke su od pamtivijeka neizostavan dio u ljudskom liječenju, a njihova uloga u suvremenoj medicini je od velikog značaja. Mnoge aktivne tvari koje danas nalazimo u nekim od najpoznatijih lijekova potječu upravo od biljaka, a o toj povezanosti između biljaka i lijekova govorila je na svom predavanju „Biljke kao lijekovi?“ doc.dr.sc. Ivana Carev u sklopu programa Darovnica znanja.
Velik broj lijekova koje svakodnevno koristimo ima neku biljku kao osnovu svog sastava, a najpoznatiji je svakako Aspirin koji je nastao na temelju spojeva iz kore bijele vrbe, a za kojeg se procjenjuje da se dnevno uzme više od 100 milijuna puta. Osim njega tu se još nalaze i Taxol koji se dobiva iz tise, a danas je jedan od najvažnijih lijekova u onkologiji, te lijekovi dobiveni iz visibabe, Galantamin, Nivalin, Razdyne, Reminyl, Lycoremine, a koriste se za liječenje Alzheimerove bolesti.
Ovi primjeri potvrda su važnosti biljaka u suvremenoj medicini, dok njihovo daljnje istraživanje daje mogućnost razvoja novih i učinkovitih lijekova.
Sumerani i Egipćani otkrili ljekovitost kore vrbe još prije 3500 godina
Sama povijest Aspirina i njegov početak datira još prije 3500 godina kada su Sumerani i Egipćani, a zatim i veliki liječnici iz stare Grčke i Rima, koristili koru bijele vrbe (Salix alba) kao analgetik i antipiretik među kojima je najpoznatiji Hipokrat koji je navodno davao koru vrbe za žvakanje rodiljama kako bi im ublažio bolove ili snizio temperaturu, piše Adiva.
Za široku dostupnost Aspirina danas možemo, između ostalih, zahvaliti i njemačkom kemičaru Felixu Hoffmannu koji je 1897. uspio sintetizirati acetilsalicilnu kiselinu, te je na taj način omogućena njegova tvornička proizvodnja od strane njemačke tvrtke Bayer koja i dan danas drži prava na brend Aspirin u više od 80 zemalja svijeta, navodi Školski portal.
Aspirin kao takav se u početku koristio u obliku praška za liječenje reumatskih bolova, a nešto kasnije i za sve bolove i povišenu tjelesnu temperaturu i to u obliku tableta kakve danas poznajemo.
Prema Science History Institute glavni sastojak kore vrbe je salicilna kiselina, te je prije nastanka poznatog lijeka uzimanje ove kiseline uzrokovalo niz nuspojava kao što su mučnine, povraćanje, pa čak i čirevi na želucu. Glavna potreba bila je modifikacija salicilne kiseline u spoj koji će tijelo moći lakše probaviti što je uspio Hoffman, uz pomoć istraživanja svojih prethodnika, s acetilsalicilnom kiselinom, odnosno Aspirinom.
Zanimljivosti vezane uz Aspirin i acetilsalicilnu kiselinu
Veliku popularnost lijek je stekao tijekom Prvoga svjetskog rata, a čak je bio i dio opreme posade Apollo 11 na putu do mjeseca 1969. godine.
Aspirin je uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda kao najprodavaniji lijek protiv bolova na svijetu, a zadnjih nekoliko godina provode se istraživanja na acetilsalicilnoj kiselini i njezinom učinku na tumore, piše Adiva.
Izvor: Školski portal, Adiva, Science History Institute
Foto: FaH/ Damir SENČAR
