Snježana Köpruner, uspješna poduzetnica i većinska vlasnica tvrtki u Travniku i Prozoru-Rami, postala je simbolom industrijskog preporoda u Bosni i Hercegovini. Njezina grupacija, koja zapošljava oko 700 radnika, specijalizirana je za proizvodnju preciznih strojeva i komponenti za globalne lidere poput Liebherra i DMG Morija. Köpruner, inženjerka strojarstva koja je karijeru započela u zadarskom Bagatu, danas s kritičkim odmakom promatra gospodarske trendove u regiji, zagovarajući povratak proizvodnji nasuprot ekonomiji rentijerstva.
Od Zadra do Travnika: Put inženjerske izvrsnosti
Rođena u Benkovcu, Köpruner je odrasla u Zadru u radničkoj obitelji. Njezin otac bio je tokar, a majka trgovkinja, oboje zaposleni u tadašnjem gigantu Bagatu. Nakon diplome na Fakultetu strojarstva i brodogradnje 1980. godine, i sama se zaposlila u Bagatu kao razvojna inženjerka. Godine 1990. odlazi u Njemačku, gdje se usavršava u analizi tržišta i troškova, što joj je omogućilo da strojarstvo sagleda iz nove, konkurentnije perspektive.
Njezin povratak u regiju i ulazak u bosanskohercegovačko gospodarstvo započeo je 2004. godine privatizacijom tvrtke u Travniku. Tadašnje poduzeće s tek 52 zaposlenika i skromnim prihodima transformirala je u modernu grupaciju koja danas ostvaruje godišnji prihod od oko 35 milijuna eura. Köpruner ističe da je put bio pun uspona i padova, ali da se upravo iz pogrešaka najviše uči.
Društvena odgovornost kao temelj poslovanja
Poduzetnica se u poslovnom svijetu izdvaja nesvakidašnjim pristupom brizi za radnike. U Travniku je izgradila moderan vrtić za djecu svojih zaposlenika, u kojem roditelji plaćaju tek dio cijene, dok je za samohrane roditelje boravak besplatan. Osim vrtića, u planu je i izgradnja stambenog naselja. Projekt predviđa model po kojem bi radnici deset godina plaćali najam koji se tretira kao otplata kredita, nakon čega bi postali vlasnici stanova po cijeni dogovorenoj na početku ugovora.
Köpruner naglašava važnost "savjeta radnika" i aktivnog sudjelovanja zaposlenika u odlučivanju. Smatra da je ključ uspjeha u tome da ljudi rado dolaze na posao, što podrazumijeva dobre plaće, koje su u njezinoj tvrtki i do 50% veće od prosjeka u sektoru, ali i osjećaj pripadnosti zajednici.
Kritika rentijerstva i pad obrazovnih standarda
Kao zagovornica realnog sektora, Köpruner oštro kritizira pretjerano oslanjanje Hrvatske i BiH na turizam i iznajmljivanje apartmana. Smatra da život od rente bez primarne proizvodnje uništava intelektualni kapacitet prostora i ne nudi dugoročnu perspektivu budućim generacijama. Posebno je zabrinuta zbog stanja u obrazovanju, navodeći primjere diplomanata koji ne poznaju osnovne matematičke funkcije ili Pitagorin poučak. Prema njezinim riječima, društvo mora graditi meritokraciju i ulagati u znanje koje je primjenjivo u modernoj industriji, umjesto "kupovanja diploma" i forsiranja visokih ocjena bez pokrića.
Mecena kulture i čuvarica tradicije
Osim gospodarskog doprinosa, Köpruner je ostavila dubok trag u kulturi Travnika. Financirala je obnovu rodne kuće nobelovca Ive Andrića, uloživši oko milijun konvertibilnih maraka u njezinu revitalizaciju. Ističe da je kultura nadogradnja industrije te da svatko tko uspije ima moralnu obvezu doprinijeti zajednici u kojoj djeluje. Njezina vizija uključuje i daljnja ulaganja u Prozor-Ramu, gdje kroz nove pogone nastoji stvoriti uvjete za ostanak i povratak mladih ljudi, vjerujući da Bosna i Hercegovina posjeduje ogroman ljudski potencijal koji treba pravilno usmjeriti.
Foto: Screenshot/NU2
