Novac se mijenja brzinom koja bi se prije nekoliko godina činila nezamislivom. U posljednjih deset godina, kreditne kartice, debitne kartice i mobilni telefoni su zamijenili gotovinu, pri čemu se novčanice i kovanice koriste sve manje dok fizički novac ustupa mjesto digitalnom.
U svjetlu ovog rastućeg trenda, Europska središnja banka (ECB) sada radi na pokretanju digitalnog eura – elektroničke verzije javnog novca – s ciljem pružanja sigurne, sigurnosne javne opcije za obavljanje digitalnih plaćanja.
Europa nije sama u ovoj potrazi, jer više od 130 zemalja istražuje ili je već pokrenulo vlastitu digitalnu valutu. Kina prednjači s digitalnim juanom – poznatim i kao digitalni renminbi – koji je zabilježio više od 7 trilijuna juana u transakcijama i koristi se u više od 26 gradova, javlja TheConversation.
Ideja se čini jednostavnom, ali će imati velike, potencijalno složene posljedice, kako za obične ljude, tako i za financijske sustave Europe.
Što je točno digitalni euro?
Digitalni euro je javni novac koji nije vezan uz banke. Ima istu valjanost kao fizička novčanica, ali u digitalnom obliku, a izdaje ga ECB bez sudjelovanja privatnih banaka. Za razliku od bankovnog salda – koji je obećanje banke koje može propasti – on je siguran kao gotovina.
Digitalni euri bit će pohranjeni u virtualnom novčaniku, koji neće raditi kao tradicionalna bankovna kartica (bila fizička ili pohranjena na mobilnom telefonu). Iako će rukovanje njime biti slično, bit će temeljno drugačije jer će biti povezano s javnim novcem koji izdaje ECB, a ne s novcem pohranjenim u privatnoj banci.
Debitne kartice će i dalje ovisiti o tradicionalnim bankovnim računima, dok će digitalni euro biti poput nošenja gotovine u džepu. Bit će to saldo koje ne ovisi o solventnosti bilo koje financijske institucije.
Digitalni euro neće se koristiti za uzimanje kredita ili ulaganje, niti će generirati kamate. Bit će to jednostavno sredstvo plaćanja, poput gotovine, kartica ili online usluga prijenosa poput Bizuma. ECB neće obavljati funkcije komercijalne banke i neće otvarati osobne račune. Samo će financijske institucije pružati digitalne novčanike, baš kao što trenutno nude kartice i tekuće račune. Tvrtke će ga prihvaćati baš kao što trenutno prihvaćaju gotovinu.
Jedna ključna značajka je da će digitalni euro također raditi bez internetske veze, omogućujući plaćanja u ruralnim područjima ili u slučaju prekida mreže. To ga izdvaja od većine trenutnih digitalnih bankarskih usluga.
Uvođenje do 2029. godine
U veljači 2026. Europski parlament službeno je podržao projekt digitalnog eura, opisujući ga kao “bitan za jačanje monetarne suverenosti EU”.
ECB trenutno razvija tehničku i pravnu infrastrukturu potrebnu za njegovu implementaciju. Banka Španjolske sažela je ovaj proces u vremenskoj liniji, koja pokazuje kako će digitalni euro napredovati prema mogućem lansiranju 2029. godine:
2026-2027: Tehnološki razvoj i pilot projekti u nekoliko europskih zemalja
2028: Pokretanje programa ograničene upotrebe za odabrane tvrtke i građane
2029: Moguće službeno izdavanje digitalnog eura u cijeloj eurozoni. Ova konačna faza će se dogoditi samo ako su testne faze bile zadovoljavajuće i ako digitalni euro ne predstavlja prijetnju financijskoj stabilnosti.
Privatnost i digitalni novčanik
Jedno od najosjetljivijih pitanja je pitanje privatnosti. Kako bi se to riješilo, ECB-ov predloženi dizajn za digitalni euro osigurava da niti vlade niti središnje banke neće moći vidjeti salda i transakcije građana. Samo financijske institucije imat će pristup tim informacijama, baš kao što to čine danas.
Nadalje, u načinu plaćanja bez interneta, niti financijska institucija ne bi bila svjesna detalja svake transakcije. Digitalni euro će stoga ponuditi razinu privatnosti usporedivu s onom koju nudi gotovina.
Digitalni euro i bankovni sustav
Studija Međunarodnog monetarnog fonda iz 2022. godine upozorila je da bi, ako građani prenesu dio svojih bankovnih depozita u digitalne euro novčanike, to moglo smanjiti sposobnost banaka za odobravanje kredita, što je jedna od njihovih osnovnih djelatnosti.
Kako bi se očuvala stabilnost bankovnog sustava, ECB će ograničiti digitalni euro na oko 3.000 eura po osobi. To će spriječiti rizik da banke ostanu bez sredstava za odobravanje hipoteka ili kredita.
Koji su rizici?
Mreža plaćanja koja služi stotinama milijuna Europljana bila bi idealna meta za hakere. Banka za međunarodne obračune upozorila je da bi, ako bi sigurnost europske digitalne valute zakazala, povjerenje u financijski sustav moglo pasti preko noći.
To znači da je od vitalnog značaja da digitalni euro bude uključiv i dostupan. To se može postići kroz tehnološki dizajn koji omogućuje njegovo funkcioniranje offline i na uređajima niže klase. Također mora zadovoljiti osnovne kriterije pristupačnosti – podaci Eurostata iz 2023. godine procjenjuju da 21% Europljana u dobi između 16 i 74 godine nema osnovne digitalne vještine.
Jedan od najvećih strahova je da bi digitalni euro mogao postati instrument kontrole. U Kini, digitalni juan omogućuje vladi da vidi svaku transakciju koju obavljaju njegovi korisnici. Europa je izričito odbacila ovaj model, kao što je Christine Lagarde, predsjednica ECB-a, istaknula na konferenciji za novinare 2025. godine.
Digitalni euro predstavlja prirodnu evoluciju javnog novca u sve digitalnijem gospodarstvu. Njegov uspjeh ovisit će o tome može li ponuditi sigurnost, poštovati privatnost i biti dostupan svim građanima.
Foto: Pixabay (ilustracija)
