Nastavak trenutačnog tempa gradnje mogao dovesti do točke bez povratka, ostat ćemo bez zemlje zbog investicija u turizmu
U HRT-ovoj emisiji "Razgovor s razlogom" gostovao je akademik Nikola Bašić, istaknuti arhitekt i urbanist koji upozorava na razbuktali „nekretninski požar“ u Hrvatskoj. Razgovor nudi duboku analizu stanja u prostoru, kritiku suvremenog zakonodavstva te konkretne prijedloge za očuvanje nacionalnog blaga koje je, uz ljude, naše najveće bogatstvo. U nastavku pročitajte o konceptu arhitekture pripadnosti, opasnostima investitorskog planiranja i tri temeljna načela za spas hrvatske obale i unutrašnjosti.
Arhitektura kao izraz pripadnosti i društveni proces
Bašić ističe da arhitektura uvijek mora crpiti snagu iz mjesta na kojem nastaje, te uvodi termin „arhitektura pripadnosti“. Ona funkcionira kao komunikacijski medij koji prenosi poruke zajednice i podneblja, osiguravajući autentičnost kroz uvažavanje nevidljivog duhovnog konteksta ili genius loci. Arhitekt se zalaže za participativni proces u kojem ljudi ugrađuju svoju mentalnu dimenziju u prostor, umjesto da se pokoravaju isključivo autorskom diktatu ili tehničkim uvjetima. Globalne trendove ne treba odbacivati, ali ih je nužno kritički „prevoditi“ na lokalni kulturni jezik, baš kao što su strane pjesme kroz autentičnu interpretaciju postale dio nacionalnog identiteta.
„Bačićevi zakoni“ puni nedorečenosti
Hrvatsko društvo nije uspjelo izgraditi sustav koji bi osigurao prostorni sklad, što je rezultiralo kaotičnim urbanim nakupinama bez organičke povezanosti i identiteta. Bašić oštro kritizira nedostatak nacionalne vizije u strateškim dokumentima koje naziva besmislenim literarnim uratcima, dok za nove zakonske prijedloge, tzv. „Bačićeve zakone“, tvrdi da su puni nedorečenosti. Posebno zabrinjava nekonsistentan pojmovnik koji otvara prostor manipulacijama, poput nejasnih definicija naseljenih otoka ili apsurdnih kategorija građenja koje se ne smatra gradnjom. Centralizacija odlučivanja dodatno ugrožava hijerarhijski sustav planiranja, prepuštajući inicijativu kapitalu kroz investitorsko planiranje.
Turizam kao scena, a ne kao gradilište
Današnja „nekretninska euforija“ neraskidivo je povezana s turizmom, pri čemu se kapital masovno sprema u kvadrate namijenjene kratkoročnom najmu. Bašić se protivi izdvojenim turističkim zonama, smatrajući ih zastarjelim modelom koji devastira najvrijednije prostore primarne prirode. Njegova je vizija integrirani, autentični turizam koji postaje živi dio naselja, podižući standard lokalne zajednice umjesto da je izolira u resortima. Upozorava da bi nastavak trenutačnog tempa gradnje mogao dovesti do točke bez povratka u kojoj će domaće stanovništvo postati nepoželjno u vlastitoj zemlji.
Tri ključna načela za budućnost prostora
Spas hrvatskog prostora akademik vidi u primjeni triju jasnih principa: rekvalifikaciji, rekultivaciji i zaštiti netaknutog. Rekvalifikacija podrazumijeva sustavno vraćanje kvalitete u prostore koji su u prošlosti loše izgrađeni ili unakaženi. Rekultivacija se odnosi na povratak kulture u zapuštene krajolike kroz poticanje OPG-ova, čime se spajaju poljoprivredna svrha i autentična turistička ponuda. Naposljetku, treći princip nalaže strogu zabranu zadiranja u ono što je do danas ostalo nedirnuto, jer pored stotina tisuća hektara zapuštenog zemljišta nema opravdanja za uništavanje netaknute prirode.
Foto: Screenshot
