Film za djecu "Glavonja” o neobičnoj avanturi grupe prijatelja među kojima je i autistični dječak, poticaj je za otvaranje dijaloga o temi koja se često 'gura pod tepih' ili joj se pristupa s predrasudama, rečeno je u ponedjeljak na panel diskusiji nakon pretpremijerne projekcije.
U središtu radnje su djevojčica Alisa i njezin brat Milan koji je 'drugačiji' i kao takav neprihvaćen, što se mijenja nakon što njegova 'supermoć' postane presudna kada s trojicom dječaka krenu u potragu za nestalim roditeljima.
"Glavonja je uzbudljiva krimi komedija za djecu od šest do 12 godina i razlog da cijela obitelj ode u kino, jako je stiliziran i ima puno animacija, koje sam korežirala sa slovačkom animatoricom Vandom Raymanovom", rekla je redateljica Marina Andree Škop.
Objasnila je kako su temu neurorazličitosti željeli otvoriti za dijalog kroz priču o dječaku koji je autističan, ali ga djeca prihvate kao svakog drugog i on im svojim pogledom na stvari pomogne riješiti detektivski misterij.
"Svaki film koji radim bavi se nekom bitnom temom, ali ne na način da docira nego da na šaren i veseo način maloj djeci otvori neku temu i motivira ih za empatiju prema drugima za poštovanje različitosti”, dodala je.
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić vjeruje da će ovaj film biti sjajna prilika da djeca od rane dobi nauče o empatiji i prihvaćanju drugačijih, jer se često misli da djeca nešto ne razumiju iako nije tako. "Kad ih isključimo i ne pitamo za mišljenje stavljamo ih u poziciju da ono što ne razumiju teže prihvaćaju ili se toga klone”, naglasila je.
Smatra da bi film trebali vidjeti i roditelji, te da se o njemu razgovara u školama i vrtićima i pronađe način da neurorazličita djeca budu prihvaćena u svojoj sredini.
"U zadnje vrijeme se vidi da smo i mi loš primjer djeci u situacijama kada se ne prihvaćaju različita mišljenja pa dolazi do pogrdnih izraza i omalovažavanja. Moramo se zapitati kakve im poruke šaljemo”, rekla je.
Prvi put da je autistična osoba prikazana nestereotipno
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić kaže da je ovo prvi put u povijesti hrvatske kinematografije da se osoba s autizmom prikaže bez stereotipa.
"Film je moćan alat komunikacije i potiče na komunikaciju, a iako je ovo dječji film njegova tema nije jednostavna", dodao je.
Kao najvažnije u tome da se stvari promijene, Jurišić ističe edukaciju i komunikaciju, ali i poboljšanje zakonskih okvira pri čemu se više mora obraćati pažnja na one koji o tome više znaju, poput organizacija civilnog društva.
Eva Pavić, jedna od koordinatorica udruge ASK i majka autistične djevojčice, kaže kako se govori da autistične osobe žive u svom svijetu i da se moraju prilagoditi, no zapravo smo mi nepristupačni prema njima.
"Film je fikcija, a svijet koji mi živimo je jako drugačiji, prožet svakodnevnom borbom i objašnjavanjem, traženjem suradnje koja na žalost često izostane”, napomenula je.
Vodič za 'mućkanje glavom'
Ta je udruga pripremila i vodič za 'mućkanje glavom' kada se gleda "Glavonje” koji može poslužiti za bolje razumijevanje i produbljivanje njegove teme, ali i pokazati da i autistična djeca koja ne govore mogu komunicirati uz razne vrste korisnih pomagala.
"Napravljen je u dva dijela, prvi je za roditelje i za samu djecu, a drugi je za nastavnike i odgojitelje. Prošli smo sve teme vezane uz autizam, napravile pitanja po kojima mogu djecu voditi kroz razgovor da sami uđu u dubinu i budu znatiželjni”, rekla je Pavić.
Specijalizantica rane intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji Josipa Blažević kaže kako sustav 'na papiru' prepoznaje potrebe autistične djece, ali praksa to ne prati, a jedan od primjera je što nemaju svi pristup alternativnoj i augmentativnoj komunikaciji, koja olakšava komuniciranje, smanjuje broj tantruma i autodestruktivih ponašanja kao i stres u obitelji.
"Kada dijete dobije dijagnozu uvijek se stavi fokus na njega, ali kao što smo vidjeli u filmu podršku trebaju i njihova braća i sestre, roditelji. Rana intervencija je poprilično bitna i koliko god je teško u Hrvatskoj postići međusektorsku suradnju u ovom slučaju moramo raditi da to što bolje umrežimo”, istaknula je.
Djecu glume Marta Mihanović, Maks Kleončić, Mark Spiridonović, Martin Pišlar i Andrija Lamot, a odrasle likove tumače Ajda Smrekar, Matej Puc, Judita Franković Brdar, Borko Perić, Snježana Sinovčić, Dražen Čuček, Slavko Sobin, Željko Duvnjak, Csongor Cassai i Gabriela Dzuríková.
Službena premijera bit će 15. veljače u Zagrebu, isti dan imat će pretpremijere u još deset hrvatskih gradova, a u distribuciju kreće 19. veljače. Producent je PomPom Film, a koproducenti dolaze iz Slovačke, Slovenije, Latvije i Srbije.
Foto: HINA/Edvard Šušak
