U emisiji "Nedjeljom u 2", gostovao je Dario Špelić, urednik i voditelj poznate emisije "Povijest četvrtkom" na Hrvatskom radiju. U razgovoru s Aleksandrom Stankovićem, Špelić je analizirao suvremene svjetske političke odnose kroz prizmu povijesti, fokusirajući se na promjenu paradigme američke vanjske politike pod vodstvom Donalda Trumpa, geopolitičku važnost regija poput Arktika i Irana, te filozofska pitanja o odnosu pojedinca i države. Video donosi opširan uvid u to kako se koncept "prava jačega" manifestira u modernoj diplomaciji i što za budućnost Europe znači slabljenje tradicionalnih savezništava,.
"Pravo jačega" i transformacija u "Chaos Amerikanu"
Špelić objašnjava da povijest međunarodnih odnosa često ne počiva na pravu, već na čistoj sili, navodeći primjere od Peloponeskog rata do Bismarcka,. Prema njegovim riječima, svijet je dugo živio u razdoblju poznatom kao "Pax Americana", gdje je dominantna sila postavljala pravila igre. Međutim, dolaskom Donalda Trumpa, ta se paradigma mijenja u ono što Špelić naziva "Chaos Americana".
Ovaj kaos nije slučajan, već predstavlja strategiju u kojoj američki predsjednik svjesno odustaje od sustava pravila stvorenog nakon 1945. godine kako bi stekao prednost kroz nepredvidljivost,. Špelić ističe kako Trump na državu gleda kao na privatnu tvrtku, primjenjujući "piratski" mentalitet iz sektora nekretnina i kockarnica na globalnu politiku.
Geopolitička žarišta: Od otmice Madura do iranske teokracije
U kontekstu kršenja međunarodnog prava, Špelić povlači paralelu između ruske agresije na Ukrajinu i američkih postupaka, poput situacije u Venecueli gdje se dovodi u pitanje suverenitet država. Ističe da, iako je svaka agresija čin kršenja prava, svijet ulazi u fazu gdje se više ne zna koja su pravila igre,.
Poseban naglasak stavljen je na Iran, koji Špelić opisuje kao mnogo opasnijeg protivnika od Venecuele. Iran je teokracija s duboko ukorijenjenom strukturom koja je preživjela desetljeća sankcija, ratova i unutarnjih nemira,. Špelić upozorava da bi bilo kakav pokušaj nasilne promjene režima ili ubojstva lidera u Iranu mogao stvoriti "mučenike" i rezultirati kaosom sličnim onome u Iraku nakon 2003. godine, ali s mnogo dalekosežnijim posljedicama, uključujući i trostruki skok cijena nafte,,.
Strateška bitka za Grenland i Arktik
Razgovor se dotaknuo i Trumpove ponude za kupnju Grenlanda, što Špelić ne vidi kao puki hir, već kao nastavak američkih interesa koji datiraju još od Trumanova vremena. Grenland je ključan zbog dva razloga:
- Mineralno bogatstvo: Ispod leda se nalaze rijetki metali i minerali za kojima postoji velika potražnja, a u čemu Kina trenutno ima prednost.
- Nove trgovačke rute: Zbog globalnog zatopljenja, put Arktikom postaje prohodan, što drastično skraćuje transport robe iz Kine u Europu u usporedbi s putem kroz Sueski kanal.
Za Sjedinjene Države, kontrola nad ovim prostorom znači osiguravanje hegemonije u trenutku kada NATO kao savez gubi na važnosti u očima trenutne američke administracije,.
Europa u procjepu i sudbina NATO saveza
Špelić dijagnosticira Europsku uniju kao zajednicu u iznimno teškom položaju. EU i NATO su neraskidivo povezani sa Sjedinjenim Državama, te je "nezamislivo" funkcioniranje Europe ako se SAD potpuno izvuče ili postane neprijateljski nastrojen partner,.
Podsjeća da su američki dužnosnici, poput Roberta Gatesa još 2011. godine, upozoravali Europu da mora više ulagati u vlastitu obranu jer će doći generacija političara kojima NATO neće značiti ništa,. Iako je Angela Merkel 2017. izjavila da se Europa mora moći osloniti na sebe, Špelić konstatira da po tom pitanju nije napravljeno gotovo ništa, jer su europski vođe vjerovali da je Trumpov prvi mandat bio samo prolazna devijacija,.
Filozofija države: Zašto žrtvujemo slobodu za sigurnost?
U drugom dijelu intervjua, Špelić se osvrće na filozofske aspekte države, pozivajući se na emisiju "Okamova britva". Citirajući Thomasa Hobbesa, objašnjava da je država (Levijatan) nastala kao nužnost da se ljudi izvuku iz "prirodnog stanja" u kojem vlada rat sviju protiv svih,. Prema toj teoriji, ljudi predaju dio svoje slobode apsolutnom vladaru u zamjenu za sigurnost – garanciju da se mogu vratiti kući živi i posjedovati imovinu.
Nasuprot Hobbesu, spominje Rousseaua koji je smatrao da ljudi nisu bili "opaki" dok netko nije ogradio prvi komad zemlje i proglasio ga vlasništvom, što je stvorilo potrebu za državom koja će jamčiti tu nejednakost.
Zatvorenikova dilema i teorija suradnje
Kroz koncept "Zatvorenikove dileme", Špelić ilustrira problem povjerenja u društvu i međunarodnim odnosima. Ta teorija pokazuje da je za zajednicu najbolje surađivati, ali pojedinačni egoizam često vodi do izdaje koja na kraju šteti objema stranama,.
Zanimljiv je i spomen teorije o "5% ili 3,5% poštenih",. Prema nekim istraživanjima i simulacijama, ako kritična masa od tek nekoliko postotaka populacije ustrajno igra pošteno ili je predana određenom cilju, oni mogu postupno promijeniti ponašanje cijele većine. Ipak, Špelić zaključuje da u svijetu kojim vladaju figure poput Putina ili Trumpa, utilitaristička nada u "najveću sreću za najveći broj ljudi" trenutno ustupa mjesto putu prema globalnom jadu.
Foto: Screenshot
