NEDJELJOM U 2: Poznati zagrebački otorinolaringolog i kirurg, dr. Marko Velimir Grgić, otvoreno govori o razlozima napuštanja unosnog biznisa estetske kirurgije, rizicima kojima se pacijenti izlažu radi ljepote te sustavnim problemima bolnica koje „puze po brdima“
Dr. Marko Velimir Grgić, liječnik u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica, stručnjak je za endoskopsku kirurgiju baze lubanje, ali i čovjek s bogatim životnim iskustvom izvan operacijske dvorane. Iako je godinama radio rinoplastike (estetske operacije nosa), odlučio je prestati s tom praksom. Danas se primarno bavi rješavanjem teških patologija kroz nos, prodirući duboko do unutrašnjeg uha, pomičući granice moderne medicine.
Prekretnica u Barceloni: „Ti ljudi su bili lijepi i prije“
Grgić objašnjava da je na početku karijere rinoplastika bila jedan od najizazovnijih dijelova njegove struke jer se radi o milimetarskoj preciznosti gdje 2 mm čine razliku između katastrofe i uspjeha. Međutim, prosvjetljenje je doživio na kongresu u Barceloni. Gledajući rezultate koje su prezentirali „bogovi rinoplastike“, zapitao se jesu li ti mladi ljudi nakon operacije uistinu ljepši nego što su bili prije.
Istovremeno, fascinirali su ga rezultati endoskopske kirurgije tumora baze lubanje, gdje se kroz nos uklanjaju tumori bez vidljivih tragova operacije na licu. „Tada sam shvatio što zapravo želim raditi“, ističe Grgić, koji od tada fokus stavlja na funkcionalnost i rješavanje teških medicinskih stanja.
Rizici savršenstva: Kada „vrhunska“ operacija postane problem
Kroz Grgićevu rinološku ambulantu prošle su tisuće ljudi, a mnogi od njih bili su pacijenti koji su operirali nos, ali nisu bili zadovoljni rezultatima. Naglašava da čak i tehnički savršeno izvedena operacija kod vrhunskog kirurga može rezultirati subjektivnim osjećajem otežanog disanja, suhoćom sluznice ili pojačanim curenjem nosa.
Liječnik upozorava na trend u kojem društvene mreže i „celebrityji“ stvaraju nerealne ideale ljepote, dok neki liječnici neetičnim reklamama potiču ljude na nepotrebne zahvate. Grgić smatra da je uloga liječnika reći kada zahtjev nije opravdan, umjesto da se udovoljava svakoj želji. „Cijenim prirodnu starost više nego umjetnu mladost“, poručuje kirurg.
Defenzivna medicina i „pokrivanje“ papirima
Kao sudski vještak s 20 godina iskustva, Grgić upozorava na rastući problem tzv. defenzivne medicine. Procjenjuje se da je oko 30 % medicinskih pretraga, poput CT-a ili magneta, zapravo nepotrebno te se rade isključivo kako bi se liječnici „pokrili“ u slučaju tužbe.
Problem vidi i u Kaznenom zakonu koji predviđa kaznenu odgovornost za neznanje, što je rijetkost u europskim državama. To stvara strah kod liječnika koji onda indiciraju previše pretraga, što izravno produžuje liste čekanja. Prema njegovim podacima, na 300 kaznenih progona liječnika u Hrvatskoj donesene su svega dvije ili tri presude, ali strah od procesa paralizira sustav.
Bolnica Vinogradska: Labyrinth na brdu bez parkinga
Osim medicinskih tema, Grgić se osvrnuo i na uvjete rada. Bolnica Sestara milosrdnica (Vinogradska) prostire se na više od 30 različitih objekata, što je funkcionalna katastrofa za pacijente, pogotovo starije osobe koje moraju hodati uzbrdo od odjela do odjela. „Najsretniji sam u operacijskoj sali jer izvan zgrade stalno moram ljudima objašnjavati gdje se što nalazi“, priznaje liječnik.
Dotaknuo se i nikad dovršene Sveučilišne bolnice u Blatu, za koju su građani 80-ih izdvajali novac putem referenduma, a koja je i danas samo spomenik promašenim vizijama.
Endorfini: Saksofon, surfanje i „Lista čekanja“
Iako se bavi stresnim poslom, dr. Grgić je, prema vlastitim riječima, „ovisnik o endorfinima“. Svoje slobodno vrijeme ispunjava aktivnostima koje prijatelji smatraju adrenalinskima: surfanjem na najjačem vjetru, tenisom, košarkom, pa čak i motociklizmom koji je otkrio u 50-ima.
Ipak, posebna strast je glazba. Svira saksofon u bendu koji se simbolično zove „Lista čekanja“, a čiju većinu članova čine liječnici. Bend nastupa svega nekoliko puta godišnje za prijatelje, a Grgić ističe da je improvizacija na saksofonu jedan od najjačih generatora endorfina. Unatoč mogućnosti za veliku zaradu u privatnom sektoru, Grgić ostaje posvećen javnom zdravstvu, tvrdeći da je najvažnije ujutro se probuditi i osjećati dobro zbog onoga što radiš.
Foto: Screenshot
