Klimatske promjene pojačavaju ciklone, uragane i tajfune – jače vjetrove, obilnije kiše, više vode i pomicanje oluja prema novim područjima.
Ti iznimno snažni prirodni fenomeni imaju različite oznake prema regiji koju obuhvaćaju, ali cikloni, uragani i tajfuni su žestoke tropske oluje koje mogu generirati deset puta više energije nego atomska bomba koja je pala na Hirošimu.
Podijeljeni su u različite kategorije prema snazi vjetra i razmjeru štete koju mogu potencijalno nanijeti
Cikloni, uragani, tajfuni
“Ciklon je sustav niskog tlaka koji se formira u tropima u području dovoljno vrućem da se razvije”, kazao je Emmanuel Cloppet iz francuskog meteorološkog ured Meteo France.
“Karakteriziraju ga kišni/olujni oblaci koji se počinju rotirati i stvaraju intenzivne kiše i vjetrove i olujni nalet koji stvara vjetar”, dodao je.
Ti ogromni vremenski fenomeni široki nekoliko stotina kilometara postaju opasniji zbog sposobnosti da prođu ogromne udaljenosti.
Tropski cikloni su karakterizirani prema intenzitetu vjetra, od tropske depresije (ispod 63 kilometara na sat), preko tropske oluje (63-117 km/h) do velikog uragana (iznad toga).
Nazivaju se ciklonima u Indijskom oceanu i južnom Pacifiku, uraganima u sjevernom Atlantiku i sjeveroistočnom Pacifiku i tajfunima u sjeverozapadnom Pacifiku.
Meteorološke agencije koje ih nadziru koriste različite ljestvice kako bi ih kategorizirale, ovisno o oceanskom bazenu u kojem se pojavljuju.
Najpoznatija ljestvica za mjerenje njihovog intenziteta i destruktivnog potencijala je peterostupanjska Saffir-Simpsonova ljestvica vjetra.
Utjecaj klimatskih promjena
Klimatske promjene ne povećavaju nužno ukupan broj ciklona, ali snažni i vrlo snažni događaji (kategorija 3–5) postaju učestaliji i ekstremniji. To potvrđuju klimatolozi i najnovije procjene utjecaja globalnog zatopljenja.
Toplija atmosfera zadržava više vlage nego hladnija, pa kad kiša padne, padne obilnije. Porast temperature zraka od nekoliko stupnjeva može značiti i značajno veće količine oborina tijekom ciklona, što povećava rizik od poplava.
Topliji oceani daju više energije
Oceani apsorbiraju većinu topline uzrokovane stakleničkim plinovima.
Toplija voda znači više energije za ciklone — oni se lakše formiraju, jačaju i duže traju.
Uragan Helene (2024) intenzivirao je vjetrove zbog toplijih oceana, s povećanjem brzine vjetra za oko 16 km/h zahvaljujući klimatskim promjenama. (climatecentral.org)
Uragan Gabrielle (2025) također je ojačao nad vodama koje su bile prosječno 1.3 °C toplije zbog globalnog zatopljenja — što je učinilo brzinu vjetra do 21 km/h većom nego bi inače bila. (climatecentral.org)
Hurricane Humberto (2025) brzo je prešao u kategoriju 5 zahvaljujući vodama do 1.2 °C toplijim radi čovječjega utjecaja (Wikipedia)
Porast razine mora i poplave obala
Toplina oceana izaziva širenje vode i taljenje ledenjaka, što podiže razinu mora. To znači da olujni valovi — štetni udari vode koje stvara ciklon — dolaze viši nego ranije, povećavajući rizik od razarajućih poplava uz obale (World Meteorological Organization).
Poruka znanstvenika 2026.
Glavna znanstvena poruka iz 2025. i početka 2026. ostaje ista: klimatske promjene ne moraju povećavati ukupan broj ciklona, ali čine najintenzivnije oluje snažnijima, vlažnijima i opasnijima.
Primjeri kao Helene, Gabrielle i Humberto jasno ilustriraju trend jačanja zbog toplijih oceana. climatecentral.org+2climatecentral.org+2
Porast razine mora i promjene u distribuciji ciklona dodatno povećavaju rizike za obalne zajednice širom svijeta. World Meteorological Organization
Izvor: Zelena Hrvatska/Hina
Foto: Canva
