Međuvladin panel o klimatskim promjenama upozorava da će prvi znakovi klimatskih promjena biti produljeni periodi bez padalina, dok će u rijetkim slučajevima kada padaline stignu, one biti ekstremnije i prouzrokovati veću štetu. Posljednjih godina svjedočimo bujičnim poplavama koje uzrokuju infrastrukturnu, poljoprivrednu i javno-zdravstvenu štetu.
Novo istraživanje znanstvenika iz Kine analizira kako se ekstremne kišne i snježne padaline mijenjaju na sjevernoj polutci od 1950. do 2022. godine. Utvrđeno je da zbog zagrijavanja dolazi do povećanja vlage u atmosferi, što rezultira intenzivnijim oborinama, dok se vjerojatnost snježnih padalina smanjuje.
Ekstremne kiše najviše rastu u umjerenim geografskim širinama, uključujući istočnu Aziju, Sjevernu Ameriku i Europu. Snažna temperaturna osjetljivost ekstremnih kiša zabilježena je u Sibiru, dok su u nekim dijelovima Sjeverne Amerike i Europe zabilježeni porasti ekstremnog snijega. Međutim, u Tibetu i na Sredozemlju zabilježeno je manje snijega nego ranije.
Ekstremne kiše postaju sve češće, dok ekstremni snijeg ostaje stabilan ili raste samo u hladnim područjima. To povećava rizike za urbane poplave i sigurnost opskrbe vodom. U Europi, zrak postaje topliji, što rezultira većim količinama kiše, dok se snijeg povlači prema sjeveru i višim nadmorskim visinama.
Očekuje se da će ekstremne kiše rasti u intenzitetu, osobito u zapadnoj i središnjoj Europi, dok će jug Balkana možda patiti od suša. Praktične posljedice uključuju veći pritisak na odvodne sustave i infrastrukturu, kao i povećan rizik od naglih poplava uslijed otapanja snijega.
Izvor: Zelena Hrvatska
Foto: Canava
