Izložba "Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.)", koja govori o Splitu kao gradu koji je imao sluha za glagoljaštvo i pomogao da se ono održi na prostoru srednje Dalmacije, otvorena je u srijedu u Staroj gradskoj vijećnici na splitskoj Pjaci.
Izložba je koncipirana u tri tematske cjeline kronološki prikazujući povijest glagoljaštva u Splitu od 925. do danas. U prizemlju je izložen postav o crkvenim saborima u Splitu, iz 10. stoljeća (925.) u doba kralja Tomislava i iz 11. stoljeća (1060.), iz vremena kralja Petra Krešimira IV. kao ključnim točkama oblikovanja crkvenoga i kulturnoga identiteta grada Splita.
Na prvom katu prikazana je povijest splitskog glagoljaštva od 13. do 20. stoljeća. Izložen je i najstariji glagoljski rukopis "Splitski odlomak glagoljskog misala" iz 13. st., kao i faksimil Hrvojevog misala iz 15. stoljeća, dok je na drugom katu predstavljena glagoljica kao trajan identitetski znak, koji ulazi u polje likovne i književne umjetnosti.
Posjetitelji će uz to još moći razgledati detalj s freske "Krist Kralj" Ive Dulčića, proglas Matka Trebotića pod naslovom "Manifest zlatnog križa", te prikaz Torcidina murala smještenoga u središtu Splita. Sam naslov izložbe "Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.)" nadahnut je riječima koje je papa Ivan Pavao II. izgovorio 4. listopada 1998. godine u katedrali sv. Dujma, rečeno je na otvaranju.
Znanstvena savjetnica iz Staroslavenskog instituta Ana Šimić naglasila je da izložba prati jedanaest stoljeća splitske glagoljaške povijesti, od kralja Tomislava do Torcide, te pokazuje da i Split ima čime pridonijeti toj vrijednoj temi.
"Za ovu smo se izložbu odlučili u godini proslave 1100. obljetnice splitskog crkvenog sabora na kojem smo prije 11. stoljeća doznali da je Tomislav bio kralj, Hrvatska je bila kraljevstvo, ali i da se među Hrvatima širilo glagoljaštvo što znači liturgija i pismenost na domaćem, a ne na latinskom jeziku. Sa gradom Splitom vežemo taj prvi dokumentirani spomen hrvatskog glagoljaštva. Ovim našim vraćanjem u Split pokazujemo da je grad koji je obilježen iznimnom latinskom liturgijskom kulturom, ali i grad koji je imao sluha za glagoljaštvo pomogavši da se ono održi na prostoru srednje Dalmacije. O tome govori ova izložba", rekla je Šimić.
Viša kustosica Muzeja grada Splita i druga suautorica izložbe, Darka Perko Kerum kazala je da su sa Splitom povezani važni trenutci glagoljaške povijesti. Od Prvog splitskog crkvenog sabora iz 925. godine, kada je osnovana Splitska metropolija.
"S tim je saborom povezan prvi spomen Tomislava kao kralja, ali i prvi spomen glagoljaštva. Nešto više od tisuću godinu nakon toga održava se glasoviti Drugi vatikanski sabor, na kojem splitski biskup Frane Franić svjedoči o glagoljaškoj liturgiji na hrvatskoj strani Jadrana", kazala je Perko Kerum.
Izložbu, koju je organizirao Muzej grada Splita uz suradnju sa zagrebačkim Staroslavenskim institutom i Književnim krugom Marulianum, prati i katalog.
Posjetitelji će izložbu moći pogledati do 20. prosinca.
Foto: HINA/Mario Strmotić
