Ne može u Hajduku biti nezanimljivo, nogometno ili nenogometno, uvijek se nešto događa. Pa je nedjeljno večer začinila vijest da je Marko Livaja „napustio pripreme“, kako se eufemizmom Hajduk oglasio. Najbolji igrač Hajduka u posljednjem desetljeću kažnjen je ne zbog nepoštivanja pravila, jer informacije govore da je još sedam igrača imalo jednak propust odlaska van na piće kad se to nije smjelo, nego jer nije htio odraditi kaznu zbog tog izlaska.
Iz čisto nogometne perspektive, tu nema nekih šokova, i puno veća svjetska imena su znala snositi posljedice zbog ovakvih ponašanja. Uostalom, neki se još sjećaju i slučaja Funtana, kad su trojica reprezentativaca Hrvatske snosila posljedice zbog bekrijanja po noćnim klubovima u vrijeme priprema. Guardiola je došavši na čelo Barcelone i za manje grijehe odstranio Ronaldinha i Deca, ten Haag je slično napravio s C. Ronaldom samo zbog odbijanja ulaska s klupe, a s Balotellijem vjerojatno ne postoji trener koji ga je vodio, a da ga nije kažnjavao. Sve velika nogometna imena koja su izvlačila deblje krajeve, najčešće u obračunima s trenerima.
No, Hajduk nikad nije čisto nogometna perspektiva, što je nekad dobro, a nekad i loše. Tako da se sad može očekivati ponovni ulazak u rovove navijača, svest će se to na odnos Livaja – Garcia, pri čemu će se često prozivati predsjednika. Bit će zanimljiva stvar da će se malo spominjati sportskog direktora Roberta Grafa, koji je vjerojatno glavni ideolog ovakve odluke koja se odradila u Sloveniji. Insajderski mediji već navode kako će Livaja dobiti odriješene ruke da potraži novi klub, tako da se halabuka po medijima i društvenim mrežama neće moći izbjeći.
Odlazak klupske ikone donosi novu navijačku traumu i kraj jedne ere
Za tango je potrebno dvoje, tako je i u ovom slučaju. Nije neka velika tajna bila da se Livaja i Garcia podnose, ali ništa više od toga. Može se kazati da su trener i sportski direktor čekali pogrešku Livaje da se obračunaju s njim, ali ipak treba istaknuti kako mu je pružena mogućnost mira, kad je samo mogao kao i sedam drugih igrača odraditi svoju kaznu za prekršaj, kojeg su nepobitno počinili. Hajdukova desetka je eskalirala situaciju, i na kraju zapravo drugog izlaza nije bilo, oprostiti ovo Livaji bi značilo izgubiti ikakav utjecaj na druge igrače.
Je li se moglo bolje i pristojnije rastati s Livajom? Jeste, ne da je moglo, nego je trebalo. Ali opet, treba to dvoje za tango, nije ni Livaja olakšavao, puno je tu tvrdoglavosti bilo s dvije strane. No, nekako je Hajdukova navika da s ponajboljim igračima se rastaje ne baš uz rukovanje i veselicu. Tako je nekako otišao i Mijo Caktaš, kojeg je Livaja nasljedio na desetki. Marko je zadužio klub, postao je ikona čiji su dresovi uspjeli izbiti i one C. Ronalda i Messija po Dalmaciji, na trenutke se na Poljud bila vratila čarolija. Bilo je jasno da će biti taj jedan dan rastanka. Šteta je što neće biti lijep i uz fanfare. I Livaja i Hajduk su to zaslužili, no nekad se život namjesti drugačije. Sve što nama navijačima ostaje je prisjećanje tih nekih trenutaka, poput onoga kad supruga misli da sam poludio jer urličem i lupam po autu, onog dana kad je na Hajdukovim stranicama izašlo ono #livajaostaje. Na neki način, svima nama ovo je i osobna trauma. Kraj jedne ere.
Foto: hajduk.hr
