PREDAVNJE U ORGANIZACIJI GKK
Doba Korizme prikladno je vrijeme da se posvetimo književnim djelima koja nas diraju i koja prenose poruku. Da se okrenemo sebi, razmislimo o pozitivnim i dobrim stvarima te pokušamo uvidjeti koji je pravi put za nas! - poruka je to s jučerašnjeg predavanja dr. Sanja Nikčević održanog u Kaštel Sućurcu.
U organizaciji Gradske knjižnici Kaštela, organizirano je zanimljivo predavanje pod nazivom “Tko se i zašto obratio za vrijeme Kristove muke?”. Kako je sama predavačica dr. sc. Sanja Nikčević kazala, riječ je o predavanju na „rubu“ o umjetničkim djelima na temu Kristove muke. Naime, u literaturi postoji cijeli niz zanimljivih i poučnih djela koja se bave Kristovom mukom no ne iz perspektive samog Krista već ljudi koji su mu se obratili za vrijeme i nakon muke. I nažalost današnji književni kanon takva djela ne smatra kvalitetnim.
Profesorica Sanja Nikčević, hrvatska teatrologinja, kazališna kritičarka, govorila je o vrijednim umjetničkim djelima gdje je opisano obraćenje onih koji prije toga nisu razumjeli što Krist govori i zašto mora patiti.
- Ljudi su slijedili Isusa dok je bio živ, no u trenutku muke, razumljivo iz straha su ga napustili. Što i nije neobično jer je nastao svojevrstan progon Kršćana. No postoje likovi koju su mu se obratili upravo u vrijeme i nakon muke. Jedan od takvih likova u književnim djelima je Nikodem. Poljski autor Jan Dobroczyinski je iz Nikodemove perspektive govorio o Evanđelju. U Svetu priču unosi vrijeme, prostor i dodaje motivaciju lika pa tako uvodi bolesno dijete kao motivaciju dolaska Isusu i kada na kalvariji susretne Isusov pogled zapravo doživljava preokret. Shvati koji put je istina i život. Spas duše je puno važniji od njegovog života, od života bolesnog djeteta i to opisuje u jednom zanimljivom romanu.
U svojem predavanju spomenula je i niz drugih vrijednih dijela, koja nažalost danas ne žive na način kako bi trebala.
- Istakla bi djelo H. Esteve: „Dvije majke“, koje govori iz perspektive dvije majke Judine i Isusove, gdje je Judina majka dobila priliku izdati pa je odlučila odabrati drugi put. Ili pak lik Barabe u djelu Muka, Rajmunda Kuparea gdje se Baraba pita zašto pravednika razapinju a mene su pustili. Pokazuje nam taj put na dinamičan i napet način, a nama kao čitačima omogućava da se poistovjetimo s likovima.
Zanimljivo je da zapravo predznanje o kršćanstvu nije potrebno i da djela donose dinamičan i napet prikaz neovisno o našem znanju. Doduše, naglasila je Nikčević da će vjerniku vjerojatno teme biti bliske i moći će razumjeti i doblju poruku koju priča za sobom donosi.
- Bez obzira što imaju kršćansku podlogu pokazuju nam dvije strane- dobru kao pouku, loše kao upozorenje. I to je ono što je bitno. Djela na zanimljiv način prikazuju dvije strane i doživljavamo katarzu. Možemo reći da su takva djela dobra i za dušu i za tijelo. Moja uloga je upravo ukazati na njih. Dati prostora i putem ovakvih događanja i predavanja javnosti skrenuti pažnju na umjetnost koja zaslužuje veću pažnju.
Čini se da se danas umjetnost bavi jedino kritikom. Zapravo sve se svodi na negativnu stranu dok se vrlo malo ili gotovo nimalo pažnje ne posvećuje pozitivnim stvarima. Vaš posao čini se zapravo kao Sizifov posao.
- Postoje pojedinci, oni „rubni“ rekla bi koji se još uvijek zalažu da se umjetnost bavi prikazom dvije strane- dobrom i lošom. Ima i danas autora koji takva djela pišu kao što je djelo Estera, fra Ante Marića o „Veronikinom rupcu“. Umjetnička djela približavaju nam književne romane/drame na jedan drugačiji način. I to je nekad bila funkcija umjetnosti, da nas uči kako živjeti, koje izbore raditi i što je tebi kao osobi potrebno da ostvariš sreću. Danas je funkcija umjetnosti drugačija. U želji da popravi društvo zapravo govori samo o crnoj, negativnoj slici. Pokušavam ukazati da samo zlo i negativna slika nas ne potiče da mijenjaš društvo nego te baca u depresiju… Dobra vijest je da ti pojedinci postoje i ne odustaju od temeljnih vrijednosti koje nam nešto znače.
Kao predavačica do sada ste objavili 11 autorskih knjiga, nekoliko stotina znanstvenih, stručnih i publicističkih članaka, sudjelovali ste na brojnim znanstvenim i stručnim simpozijima, članica te brojnih povjerenstava, obnašali ste različite funkcije u hrvatskim i međunarodnim institucijama i udrugama. Cijeli se život bavite kazalištem i zagovarate ono u što vjerujete. Godinama se borite za pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti i na tu je temu napisali ste knjigu: „Istina i laži o kanonu ili kako smo zbog svjetonazora izgubili pravo na lijepo/dobro/sveto“.
- Pokušavam osnažiti ljude da imaju pravo reći pa ovo je dobro, nešto mi je reklo/ poručilo. Želim da se oslobodite i prouče umjetnička djela koja približavaju poruku na drugačiji način. To je funkcija umjetnosti- da nam govori o lijepom, dobrom istinitom ali kroz sveto. Dobro i zlo, dvije su moguće varijante, bitno je znati da imaš izbor odlučiti koji je tvoj put.
Foto: Ivana Topić
