KAŠTELA OD PRAPOVIJESTI DO SREDNJEG VIJEKANajvažniji arheološki lokalitet na području Kaštela zasigurno se nalazi na Resniku. Osim iznimnog značaja koji ima antičko naselje Siculi, posebnosti ovog lokaliteta uvelike doprinose i nalazi iz prapovijesnog razdoblja.
Na zapadnom dijelu lokaliteta koji je danas pod morem nađeni su artefakti iz mlađeg paleolitika koji je zastupljen i u Mujinoj pećini. Kontinuitet nalaza se nastavlja kroz mezolitik i neolitik koji je najzastupljeniji. Nalazimo ulomke tzv. Impresso keramike prisutne po cijelom Mediteranu u starijem neolitiku (oko 6500 god.pr.Kr.), te glačanu kamenu sjekiru-čekić karakterističnu za period mlađeg neolitika.
Naselje Siculi jedno je od važnijih istočnojadranskih antičkih naselja čemu svjedoče i rimski pisani izvori( Plinije Stariji) koji navode kako je car Klaudije tu naselio vojne veterane. No naselje je postojalo i mnogo ranije što su potvrdila istraživanja 2007. god. Tada su ustanovljene dvije faze naselja, prva helenistička iz 2. i 1. st.pr.Kr. i druga rimska faza koja započinje u 1. st. poslije Krista. Naselje prve faze imalo je ortogonalan plan sa 10 ulica u smjeru sjever- jug. Kuće su orjentirane istok- zapad i sve su široke 13m, a podijeljene na dvije veće prostorije od 6m. Gradili su fino obrađenim kamenim pločama bez korištenja vezivnog sredstva. Krajem 1. st. dolazi do naglog prekida života u naselju čemu svjedoče urušene kuće i veći slojevi gareži. Naselje ove faze bilo je zaštićeno bedemom koji je zasada potvrđen na sjevernoj strani. Širok je 2,7m, a na jednom mjestu nailazimo na pojačanje (možda se radi i o kuli na ulaz u naselje). Nisu potvrđene kasnije adaptacije već se obrađeno kamenje sa bedema koristilo u izgradnji druge faze naselja.
Druga faza naselja započinje u 1. st poslije Krista i ne pokazuje povezanost sa rasterom ranijeg naselja. Iznimka je jedina ulica koja je nađena, a preklapa se sa starijom. Naselje ove faze zabilježeno je na znatno manjem području od prethodnog, a i ostaci su dosta skromniji jer je veliki dio devastiran dugogodišnjom obradom zemlje. Svakako treba istaknuti zanimljivost postojanja dvaju odvojenih nekropola iz istog razdoblja.
Na zapadnom dijelu lokaliteta pronađeni su veći djelovi stupova od prokoneškog mramora i dio korintskog kapitela koji upućuju na postojanje obližnjeg hrama.
Najbrojniji nalazi na lokalitet su keramički, od tegula koje mjerimo u tonama, sve do najfinijih posudica ukrašenih preciznim reljefnim motivima. Mnoštvo keramike s karakteristikama lokalnih jadranskih radionica navodi na zaključak da je upravo helenistički Siculi imao jednu od najvećih keramičarskih radionica na širem području. Proizvodnja karamike je usko povezana s proizvodnjom i prodajom vina koje je u helenističkom razdoblju bilo tražena roba na istočnom Jadranu.
Pronađeno je mnoštvo finih keramičkih posuda, amfora i drugog materijala, a ovakav članak nije prikladan za detaljniji opis pa su svi zainteresirani dobrodošli u Muzej grada Kaštela gdje sve ovo mogu vidjeti i pobliže se upoznati kako sa Siculijem tako i sa ostalim kulturnim znamenitostima Kaštela.
Prva podmorska istraživanja Resnika započeta su 1988. u organizaciji današnjeg Muzeja grada Kaštela, a pod vodstvom dr. Zdenka Brusića. Radovi na kopnenom dijelu kreću 1991. a voditeljica je Ivanka Kamenjarin iz tek osnovanog Zavičajnog muzeja Kaštela. Istraživanja uzimaju maha 2005. pošto je u sklopu kanalizacijskog sustava Eko- Kaštelanski zaljev dio trase presjecao Resnik. Zbog iznimnog značaja ovog lokaliteta istraživanja su još uvijek aktualna te se pod vodstvom Ivanke Kamenjarin i Ivana Šute iz Muzeja grada Kaštela u kampanjama kopaju dostupni djelovi ovog velikog antičkog naselja.
Posebno bi se zahvalili gosp. Ivanu Šuti koji nam je dao na uvid još neobjavljeni sadržaj s iskapanja Resnika.
