Iako se često naglašava da se u sustavu socijalne skrbi sve teže brinuti za korisnike zbog nedostatka radne snage, niskih plaća i ne uvijek adekvatnih uvjeta, podaci Fine pokazuju da vodeći domovi za starije osobe u Hrvatskoj posluju sa zavidnim rezultatima, piše Tportal.
Iako Hrvatska broji nešto manje od četiri milijuna stanovnika, u svojim statistikama bilježi gotovo 24 posto starijih od 65 godina te više od 1,2 milijuna umirovljenika.
S druge strane, skrb i smještaj za njih i dalje su nedovoljni. Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u našoj zemlji nalazi se preko 680 pružatelja smještaja za starije osobe, od kojih su 624 privatna ili obiteljska doma, uz tri državna i 56 županijskih, odnosno gradskih ili općinskih domova. Ukupno se u njima može smjestiti 30.348 korisnika.
Domovi za starije se pak suočavaju s rastućim troškovima režija, hrane, lijekova i drugih usluga koje nude. Iako država uskače s decentraliziranim sredstvima da bi subvencionirala boravak u domovima, cijene nerijetko rastu i za 50 posto. Nije zgorega spomenuti i to da je Hrvatska, prema podacima Eurostata, treća u Europi po prosječnom poskupljenju organiziranog smještaja i skrbi za starije osobe.
Isplativ posao
Stoga je logično zapitati se isplati li se brinuti o starijim građanima. Prema podacima Fine, čini se da je to relativno unosan posao. Naime u djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem za starije i osobe s fizičkim invaliditetom lani je ostvareno ukupno 127 milijuna eura prihoda, što je rast od 27,7 posto u odnosu na 2023. godinu. Rasli su i rashodi, i to za 23,7 posto, na ukupno 115 milijuna eura. Dobit je pak gotovo udvostručena te je iznosila oko 12,5 milijuna eura.
Što se tiče broja zaposlenih, koji se često ističe kao jedan od gorućih problema u sustavu socijalne skrbi, on je porastao s 3401 pretprošle na njih 3660 prošle godine. Unatoč tomu, procjene govore da i dalje nedostaje oko 2000 njegovateljica, medicinskih sestara, fizioterapeuta i drugog osoblja.
Razlog za to možda leži u plaćama, a one su u prosjeku, prema podacima Fine, u prošloj godini za ovu djelatnost iznosile svega 833 eura neto, što je tek nešto više od minimalca.
Milijunski prihodi
Kad se pogleda poslovanje, među najvećima dominiraju privatni domovi za starije osobe, a na listi najvećih po prihodima i dobiti vrh zauzima Vitanova iz Viškova zabilježivši lani prihode od 4.867.409 eura te dobit od 3.351.891 eura.
Riječ je o domu otvorenom 2007. godine, iza kojeg stoji tvrtka Emeriti j.d.o.o. lokalnog poduzetnika Andriana Nimca. Broji 128 postelja, a za njihove korisnike brine se 50 djelatnika.
Druga po prihodima u ovoj djelatnosti je tvrtka Urbana farma d.o.o. iz Vrbovca. Ona je lani ostvarila 3.267.029 eura prihoda, uz nešto skromniju dobit od 720.413 eura. Podatke o tom domu nismo pronašli, no poznato je to da se pod istim imenom u Vrbovcu nalazi i restoran.
Tek treća po prihodima je Senecura Trešnjevka s nešto više od 2,3 milijuna eura prihoda te nešto manje od 300.000 eura dobiti. Slične su rezultate ostvarili i domovi Senecure u Bjelovaru i Novakima Bistranskim. Kad bi se sva četiri doma koja pripadaju ovoj austrijskoj grupaciji promatrala zajedno, po prihodima i dobiti bili bi uvjerljivo vodeći u segmentu pružanja skrbi i smještaja za starije i nemoćne osobe.
Riječ je, naime, o grupaciji koja u Austriji drži 85 domova s više od 7500 postelja, a tome treba pridodati 19 domova u Češkoj, osam u Sloveniji i četiri u Hrvatskoj. Zapošljavaju pritom više od 7500 djelatnika svih profila. Čitava grupacija dio je grupe emeis sa 76.000 zaposlenih u 20 zemalja, a ona se skrbi o pacijentima u psihijatrijskim i klinikama za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju te nudi smještaj u domovima za starije osobe, usluge njege kod kuće i apartmane s uslugom.
Vise o ovoj temi pročitajte na Tportal
Foto: Pexels
