Međunarodni je dan osviještenosti o otpadu od hrane. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje baci gotovo 300 tisuća tona hrane, od čega većina u kućanstvima. Time ne gubimo samo hranu, nego i novac, energiju, vodu i rad koji su uloženi u njezinu proizvodnju, piše HRT.
O tome što Hrvatska čini kako bi smanjila bacanje hrane te koliko je važna edukacija i promjena navika potrošača, govorilo se u emisiji Studio 4.
Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kazala je kako se u Hrvatskoj baca 286 tisuća tona hrane, a od toga je 106 tisuća tona jestivi dio na koji se, kako kaže, može utjecati.
- Istraživanja pokazuju da prosječno godišnje po potrošaču se baci 71 kilogram, a prosjek u EU je 132 kilograma. Podaci pokazuju da 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvu i moramo educirati potrošače. 14 posto otpada nastaje na primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5 posto u ugostiteljstvu, 3 posto proizvodnji i 2 posto u maloprodaji i distribuciji, naglasila je.
EU je objavila ove godine rezultate istraživanja gdje u Hrvatskoj imamo 3 tipa potrošača. Jedan tip su oni koji nisu opterećeni bacanjem hrane, drugi su stvarno osviješteni, a treći su praktičari koji gledaju ekonomsku vrijednost.
- Za sva tri tipa treba raditi edukacije kako da manje kupuju hranu koja će završiti u otpadu, rekla je.
Promjena navika
Naglašava kako moramo mijenjati svoje navike i da pazimo da ne kupujemo prevelike količine hrane. Također, u kupovinu ne smijemo ići gladni i trebamo napraviti popis potrebnih namirnica.
- Treba se u hladnjacima napraviti raspored tako da ona hrana koja ima kraći rok trajanja bude u prvom redu, rekla je.
Dodala je kako 16 posto hrane koja se baca odnosi se na meso, ribu i jaja, uključujući i kosti, 14 posto je voće i povrće te 14 posto se odnosi na krumpir.
- Jedna od mjera glede sprečavanja bacanja hrane je i doniranje hrane, a drugi dio je kampanja prema potrošačima, kazala je.
U EU 59 milijuna tona hrane godišnje završi na otpadu
Ministarstvo poljoprivrede je napravilo edukativnu slikovnicu koja je podijeljena svim učenicima prvih razreda. Slikovnica uči djecu kako se ne smije bacati hrana.
Kolarić Kravar je istaknula kako u EU 59 milijuna tona hrane završi na otpadu i to je ekvivalent vrijednosti od 132 milijarde eura godišnje.
- To je paradoks stoga što ima jako puno ljudi koji su u potrebi. Isto tako, otpad od hrane osim ekonomskog i neetičnog efekta utječe na okoliš. Navedena količina generira oko 16 posto ukupne količine stakleničkih plinova, naglasila je.
Rekla je kako je 2018. godine napravljena platforma e-doniranje na kojoj se povezuju donatori i posrednici te se ubrzava tako sustav doniranja. To je bila preteča banke hrane.
- Putem tog sustava spašeno je oko 1500 tona hrane. Ministarstvo poljoprivrede je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti kroz reformsku mjeru unaprjeđenja sustava doniranja hrane isplatilo nepovratna sredstva. Osnovano je 9 banaka hrane i opremljeni su infrastrukturno posrednici, kazala je.
Donatori oslobođeni od poreza na dodanu vrijednost
Dodaje kako je porastao broj donatora hrane, a posrednici su humanitarne organizacije i organizacije civilnog društva.
- Donatori su oslobođeni od poreza na dodanu vrijednost, ali postoje i benefiti na poreze na dobit i dohodak, istaknula je.
Naglasila je kako je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva potpisalo dobrovoljni sporazum s 39 dionika u lancu proizvodnje hrane. Tu su uključene akademske zajednice, jedinice lokalne samouprave i udruge, gdje su se svi oni obvezali da će povećati doniranje hrane, da će raditi kampanje prema potrošačima i da se racionalizira proces kako se ne bi stvarale prevelike količine hrane da ne bi završile u otpadu.
- Izvješće govori kako se tako smanjio otpad od hrane za 9 posto u ovoj godini. Cilj nam je da to smanjenje do 2028. godine bude 30 posto, kazala je.
Istraživanja koja je EK napravila su pokazala da je 10 posto otpada od hrane nastaje zbog nerazumijevanja potrošača dva načina prikazivanja važenja roka.
- Upotrijebiti do je datum sigurnosti i on se označava na hrani koja je s mikrobiološkog stajališta lako kvarljiva i iza tog roka se hrana ne smije konzumirati. Najbolje upotrijebiti do je rok kvalitete, hrana i iza tog roka zadržava svoja svojstva, ali možda je malo manje kvalitete, no ako se pravilno čuva ona je zdravstveno ispravna, naglasila je.
Izvor: HRT
Foto: arhiva
