U svijetu u kojem se generira 400 milijuna podataka dnevno, zagovara digitalna transformacija i razvoj AI alata ključan su, ali često zanemaren dio infrastrukture − data centri, piše Netokracija.
Pogotovo je to slučaj u Hrvatskoj, što je dovelo do osnivanja Hrvatske udruge data centara (HRDCA). Njen predsjednik Goran Đoreski, inače direktor tvrtke Digital Reality, bio nam je sugovornik za razgovor o ovom brzorastućem tržištu, prilikama za Hrvatsku i preprekama s kojima se susreću.
Podatkovni centri sve su važniji za gospodarstvo
Za početak nam je objasnio zašto postoji potreba za ovom udrugom i koji je zadaci čekaju:
Data centri igraju ključnu ulogu u digitalnoj infrastrukturi, a industrija se suočava s brzim tehnološkim napretkom i stalnim izazovima vezanim uz sigurnost, održivost i efikasnost. Udruga može osigurati zajednički okvir za rješavanje tih izazova i promovirati najbolju praksu unutar sektora.
Drugi razlog je potreba za jačom suradnjom i koordinacijom među pružateljima usluga, čime se može stvoriti snažnija industrijska platforma za razmjenu znanja, resursa i inovacija. Također, udruga može predstavljati interese svojih članova pred državnim institucijama i osigurati bolju regulaciju sektora, što je ključno za njegov dugoročni razvoj.
Uz podizanje svijesti o značaju podatkovnih centara za gospodarstvo i društvo, Đoreski naglašava da će udruga kroz svoje aktivnosti promicati održive prakse koristeći ekspertizu svojih članova.
Udrugu su osnovale tri tvrtke za pružanje usluga i gradnju data centara − Digital Realty, DataBox i hrvatska podružnica kompanije Vertiv:
Osnivači udruge redovno međusobno komuniciraju u sklopu poslovnih aktivnosti, susreću se po događanjima poput konferencija itd. U razgovoru na jednom od takvih događanja shvatili smo da smo svi fokusirani na slična pitanja.
Također, kroz svoje međunarodne kontakte saznali smo da se na većini razvijenih tržišta takvim pitanjima bave udruge data centara (DCA). Jedini logičan potez bio je osnovati udrugu u Hrvatskoj.
Đoreski najavljuje da će udruga organizirati stručne skupove i konferencije za profesionalni razvoj, uz aktivnu suradnju s nacionalnim i međunarodnim organizacijama. Kao članove udruge vidi hrvatske pružatelje usluga data centara i telekomunikacijskih usluga, ali i sve tvrtke specijalizirane za područje podatkovnih centara koje svojim poslovanjem doprinose razvoju sektora.
Goran Đoreski, predsjednik Hrvatske udruge data centara Tomich Productions/ Digital Realty
Industrija s dvoznamenkastim rastom, ali i limitima
No, pogledajmo širu sliku, tj. kontekst u kojem se razvija hrvatsko tržište. Prema istraživanju Next Move Strategy Consultinga tržište podatkovnih centara u Europi procijenjeno je na 51,75 milijardi eura u 2023. godini, a predviđa se da će dosegnuti 114 milijardi eura do 2030. godine, uz godišnju stopu rasta od 11,9 %.
Ovaj rast potaknut je povećanom potražnjom za cloud uslugama, edge računalstvom i digitalnom transformacijom u poslovanju. Ključni trendovi uključuju fokus na održivost, cyber sigurnost i razvoj 5G mreža, koji dodatno povećavaju važnost data centara u ekonomiji, tumači Đoreski i navodi trenutne prepreke u razvoju europskog tržišta:
Neke od zemalja sjeverozapadne Europe već se susreću s preprekama prilikom izgradnje novih data centara. Primjerice, u Irskoj je zabranjena izgradnja novih podatkovnih centara od 2022. do 2028. zbog limita elektroenergetskog sustava na širem području Dublina, što je i središte ove industrije u Irskoj. Nizozemska je ograničila izgradnju velikih data centara čija potrošnja seže do 70 MW.
Tržišta srednje i jugoistočne Europe i dalje su u fazi razvoja, a glavni izazovi s kojima se suočava industrija data centara na ovom području su velika početna ulaganja i stroge ekološke regulative.
No geostrateški položaj ide nam na ruku:
Zagreb ima potencijal postati ključna točka unutar europske digitalne mreže, povećavajući redundanciju i otpornost podataka.
Smješten na važnom čvorištu internetske infrastrukture koja povezuje jugoistočnu Europu s velikim europskim metropolama poput Frankfurta, Zagreb je strateški važan i za nadolazeću izgradnju novih podmorskih kabela velikih kapaciteta. Osim toga, Zagreb nudi idealnu lokaciju za sadržajne platforme omogućujući im učinkovito opsluživanje cijele regije.
(Ne)postojeća regulativa najveća je kočnica za razvoj:
Postojeća zakonska regulativa uglavnom dobro regulira segmente kojima se ona i bavi, u građevinskom sektoru, sektoru vatrodojave, energetike itd. Međutim, niti jedan od danas važećih zakona nije uzeo u obzir podatkovne centre s njihovim specifičnostima:
To nije čudno jer dosad su data centri uglavnom bili prenamijenjeni prostori male električne snage, iako već i sada velikog društvenog utjecaja. Novim zamahom u izgradnji data centara njihove specifičnosti postaju značajnije, a nekompatibilnosti s postojećim zakonima dobivaju veći utjecaj.
Data centar ne postoji u zakonu
Primjer s izdavanjem građevinske dozvole pokazuje s kakvim se bazičnim problemima investitori u ovom sektoru bore:
Za stjecanje građevinske dozvole za izgradnju podatkovnog centra potrebno je definirati namjenu zgrade. Predviđene djelatnosti su komercijalna (npr. trgovački centar) i industrijska. Podatkovni centar nije bio ponuđen kao opcija. Zakonodavac temeljem izabrane djelatnosti određuje koliko parkirališnih mjesta investitor treba osigurati.
Međutim kako data centar ne postoji kao kategorija investitor mora svoju građevinu deklarirati kao industrijsku pa data centar od tri kata i ukupne snage 10 MW mora osigurati cca 190 parkirališnih mjesta, iako spred njega nikad neće biti parkirano više od deset auta jer u zgradi uglavnom nisu ljudi nego serveri.
I tako će investitor skupo platiti ogromnu asfaltiranu površinu, koja ne koristi nikome, nije lijepa niti ekološki dobra. Umjesto da na tom mjestu zasadi neka stabla i napravi park.
Stoga je i jedan od najvažnijih zadataka udruge HRDCA boriti se za primjerenu regulativu.
Istovremeno, moramo se pripremiti za budućnost jer će potreba za podatkovnim centrima samo rasti:
Potrebno je podići standard svih dobavljača koji daju podršku podatkovnim centrima, od izgradnje do održavanja i to u područjima vođenja projekata, zaštite na radu, projektiranja, kvalitete i rokova izvođenja, vremena reakcije u održavanju, stupnja podrške koji se pruža itd.
Također, treba nastaviti razvijati energetsku mrežu budući da razvoj data centara ide paralelno s povećanjem broja električnih automobila. Ne bismo se trebali dovesti u situaciju nedovoljne razvijenosti mreže da sve podrži.
Izvor: Netokracija
Foto: J.Jermić / Hrvatska udruga data centara
