Moždani udar, poznat i kao cerebrovaskularni inzult, ozbiljno je medicinsko stanje koje nastaje kada se prekine dotok krvi u dio mozga. Bez odgovarajućeg dotoka krvi, moždane stanice počinju umirati zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari. Moždani udar može dovesti do trajnog oštećenja mozga, invalidnosti, pa čak i smrti, on je još uvijek jedna od najčešćih neuroloških bolesti s dalekosežnim i teškim posljedicama. Osim toga još uvijek je prvi uzrok invaliditeta i drugi ili treći uzrok smrtnosti u svijetu i u Hrvatskoj, piše Zagreb.
Može biti ishemijski ili hemoragijski. Ishemijski moždani udar, koji čini oko 85% svih slučajeva, nastaje kada krvni ugrušak blokira arteriju i prekine dotok krvi u mozak. Ova vrsta moždanog udara može biti posljedica tromboze, kada se ugrušak formira unutar oštećene arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, ili embolije, kada se dio ugruška koji je nastao drugdje u tijelu otkine i dospije u moždanu arteriju. Hemoragijski moždani udar, koji čini oko 15% svih slučajeva, nastaje kada pukne krvna žila u mozgu, uzrokujući izlijevanje krvi u okolno tkivo. Hemoragijski udar može se manifestirati kao intracerebralni hematom, gdje se krv izlijeva direktno u moždano tkivo, ili kao subarahnoidalno krvarenje, gdje se krv izlijeva u prostore ispunjene likvorom oko mozga.
Zašto su žene u većoj opasnosti od moždanih udara i kako pomoći samom sebi razgovarali smo s profesoricom Zdravkom Poljaković Skurić, specijalisticom intenzivne neurologije, pročelnicom je Zavoda za intenzivno liječenje i cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb te redovnom profesoricom na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i predsjednicom Hrvatskog neurološkog društva. Povod za razgovor je Svjetski dan moždanog udara koji se obilježava 29. listopada.
Umire više žena
Moždani udar je češći nego što se misli, koji su njegovi uzroci i simptomi?
Moždani udar drugi je vodeći uzrok smrti u Europi i svijetu s oko 6,5 milijuna smrti godišnje, pri čemu je uzrok smrti za 13 % umrlih žena i 9 % umrlih muškaraca U Hrvatskoj je moždani udar već godinama drugi uzrok smrtnosti s oko 5.000 umrlih godišnje što čini udio od oko 9 % ukupnog mortaliteta.
No ako pogledamo smrtnost prema spolovima onda svake godine od moždanog udara umre više od 2100 muškaraca i gotovo 3000 žena. Moždani udar je na žalost i prvi uzrok invaliditeta i u svijetu i u Republici Hrvatskoj. Svake godine u Hrvatskoj od moždanog udara oboli oko 12000 osoba pri čemu najmanje trećina nakon moždanog udara ima posljedice bolesti u smislu određenog stupnja invaliditeta.
Kada govorimo o raspodjeli prema dobi i spolu, onda se može vidjeti da je učestalost moždanog udara nešto veća u žena u mlađoj životnoj dobi (do 45 godina), veća u muškaraca u dobi od 45 – 65 godina, da bi u dobi nakon 65. žene ponovno preuzele neslavno vodstvo u broju oboljelih od moždanog udara. Prema statističkim podacima za 2022. godinu, od moždanog udara umrijet će veći postotak žena u odnosu na muškarce, a ukoliko usporedimo smrtnost od moždanog udara u žena sa smrtnošću od na primjer raka dojke, za istu je godinu smrtnost od moždanog udara gotovo četiri puta veća.
Posebna pažnja
Kada govorimo o težini moždanog udara, u mlađoj životnoj dobi srećom se radi o blažim oblicima koji će ostaviti manje posljedice u smislu fizičkog invaliditeta, no vrlo često u procjeni posljedica zaboravljamo psihološki i kognitivni učinak preboljelog moždanog udara što će itekako utjecati na kvalitetu života kod oboljele osobe. Upravo zbog toga moždani udar u osoba mlađe životne dobi zahtijeva posebnu pažnju zajednice, budući da se radi o osobi pred kojom je cijeli životni i radni vijek, a kod koje same fizičke posljedice ne moraju biti jasno vidljive i procjenjive.
Na kraju, iako je najveći broj oboljelih u dobi iznad 65 godine života, znači u dobi koja se općenito smatra starijom životnom dobi, moramo znati da je u današnje vrijeme ukupna dužina trajanja kvalitetnog života značajno produžena, te da su moždani udari u dobi iznad 65 godine života obično težeg oblika s većim stupnjem invaliditeta i ovisnosti o brizi druge osobe.
Upravo zbog toga je prevencija, rano prepoznavanje i adekvatno liječenje moždanog udara u svakoj životnoj dobi ključan čimbenik zdravstvene zaštite i mjerilo zdravstvene učinkovitosti sustava imajući u vidu i medicinske i socioekonomske posljedice ove bolesti.
Brza reakcija je važna za liječenje
Kako se liječi moždani udar?
Liječenje moždanog udara danas može biti vrlo učinkovito ukoliko se započne na vrijeme, odnosno unutar nekoliko sati od nastanka znakova bolesti. Tada smo u mogućnosti rekanalizirati, odnosno otvoriti krvnu žilu mozga u kojoj se nalazi ugrušak bilo lijekovima (davanjem lijeka koji učinkovito „otapa“ ugrušak) ili posebnom mehaničkom procedurom kojom se vadi ugrušak izravno iz zahvaćene krvne žile. Obje metode su visokoučinkovite ukoliko se provedu na vrijeme, odnosno ukoliko bolesnik dođe u bolnicu dok još nije nastupilo nepovratno oštećenje moždanih stanica što je obično unutar 4-6 sati od nastanka simptoma. U slučaju da nismo u mogućnosti provesti jednu od ove dvije metode, liječenje podrazumijeva terapiju komplikacija moždanog udara i što raniju neurorehabilitaciju.
Koliko je važna prevencija?
Uzroci moždanog udara su itekako poznati i danas je postotak moždanih udara kod kojih se ne uspije otkriti uzrok ispod 10 % svih moždani udara (za usporedbu, omjer moždanih udara za koje se nije mogao otkriti uzrok prije 20-ak godina iznosio je gotovo trećinu svih moždanih udara). Na žalost, usprkos činjenici da se neprekidno naglašava važnost praćenja i liječenja određenih kroničnih bolesti koje imaju izravan učinak na cirkulacijski sustav organizma, odnosno krvne žile cijelog organizma koje uključuju na prvom mjestu krvne žile mozga (i posljedično oštećenje moždanog krvotoka), srca i bubrega, još uvijek ne postoji dovoljna prosvijećenost stanovništva općenito. Na prvom se mjestu radi o kontroli i regulaciji krvnog tlaka (više od polovice osoba koje znaju da imaju povišeni krvni tlak ga ne liječe uopće ili ga liječe neučinkovito), kontroli i regulaciji dijabetesa, kontroli i regulaciji poremećaja metabolizma masnoća.
Dodatno su tu još srčane bolesti, na prvom mjestu određene srčane aritmije, koje ponekad i ne moraju predstavljati značajan rizik za razvoj srčanih tegoba, ali su jedan od najznačajnijih čimbenika rizika za razvoj moždanog udara upravo u starijoj životnoj dobi (dakle, kada se on najčešće i javlja). A sve nabrojeno je moguće liječiti, kontrolirati i dovesti u razinu koja snižava rizik za razvoj moždanog udara do prihvatljivih vrijednosti, odnosno praktički razine rizika zdrave populacije. Kada uz sve do dodamo i loše životne navike kao što je nedostatna fizička aktivnost, pušenje, alkohol i pretilost – nabrojili smo više od 80 % razloga nastanka moždanog udara koje je u potpunosti moguće kontrolirati, promijeniti i liječiti, te tako spriječiti razvoj moždanog udara.
Žene će svoje svakodnevne obaveze staviti ispred svog zdravlja
Koliko je važna fizioterapija, radna terapija ili neka druga vrsta rehabilitacije?
Bez obzira na uspješnost ranog liječenja moždanog udara, veliki broj bolesnika zahtijeva daljnju i što raniju rehabilitaciju. Važno je naglasiti da je ona dio doživotnog procesa očuvanja zdravlja i kvalitete života, te ju ne treba prekidati. Vrlo je često povezana s gubitkom motivacije bolesnika pa i njegove obitelji, stoga je edukacija izuzetno važna, kao i neprekidno nastojanje pronalaženja novih metoda neurorehabilitacije koje će biti motivirajuće i dati ne samo mjerljiv učinak, već i osjećaj zadovoljstva i emotivne pripadnosti koji često nestaje tijekom dugogodišnjeg liječenja odnosno načina života koji podrazumijeva određeni stupanj invaliditeta. Neurorehabilitacija je područje u kojem još imamo mnogo posla, kada govorimo o organizaciji, kapacitetima i edukaciji bolesnika i obitelji bolesnika.
Vi se bavite podizanjem svijesti o moždanom udaru kod žena, zašto su žene više pogođene ovom bolešću nego muškarci?
Žene osim već nabrojenih uzroka nastanka moždanog udara imaju i neke dodatne na koje je potrebno obratiti pažnju, a to su: hormonalni status tijekom trudnoće i neposredno nakon poroda (što može dovesti do povećanog rizika za trombotički incident odnosno nastanak ugrušaka u cirkulaciji pri čemu raste rizik začepljenja i određene krvne žile u mozgu i ometanja adekvatnog protoka krvi), određena terapija (kao što je na prvom mjestu hormonalna terapija), migrenske glavobolje, značajno češće u žena (kada u slučaju postojanja još jednog čimbenika rizika, a na prvom mjestu u slučaju pušenja, rizik nastanka moždanog udara raste), određene morfološke promjene krvnih žila (koje također mogu doprinijeti povećanom riziku stvaranja ugruška ili pucanja krvnih žila). Žene daleko češće doživljavaju moždani udar u dobi iznad 70 godine života.
Također, žene će na žalost imati i lošiji ishod liječenja, upravo zbog činjenice da češće žive same zbog čega u prosjeku kasnije dolaze u bolnicu, a i u kasnijem tijeku bolesti imaju lošiju brigu zajednice, a često i same zanemaruju simptome ili već spomenute kronične bolesti koje niti ne dijagnosticiraju niti ne liječe. Žene će daleko češće svoje svakodnevne obaveze staviti ispred svog zdravlja i odlazak liječniku doći će na red tek nakon obavljenih svakodnevnih obaveza. U brojnim ispitivanjima žene su zapostavljena skupina te su i određene metode liječenja biti manje definirane u ženskoj populaciji.
Dan crvenih haljina
Javnozdravstvena akcija Dan crvenih haljina je pomogla u podizanju svijesti o moždanom udaru kod žena, kakvi su rezultati?
Javnozdravstvena akcija „Dan crvenih haljina”, započeta je 2019. godine u organizaciji HLZ – Hrvatskog neurološkog društva uz pomoć i suorganizaciju Grada Zagreba, a namijenjena je upravo ženama i osvješćivanju žena svih dobnih skupina o važnosti očuvanja zdravlja.
Akcija ima međunarodni karakter čija je posebnost završna svečanost tijekom koje žene koje su preboljele moždani udar postaju manekenke noseći modnu reviju crvenih haljina.
No prije ovog optimističnog dijela programa, ove nam hrabre žene pričaju i svoje potresne priče o vlastitom doživljaju ove zastrašujuće bolesti postajući tako i ambasadori naše akcije. Neizmjerno smo, kao organizatori akcije „Dan crvenih haljina” ponosni da je ova poruka prepoznata, te da je ovaj dan proglašen ove godine i Nacionalnim danom borbe protiv moždanog udara u žena.
Izvor: Zagreb
Foto: Pixabay
