Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Split Julije Meštrović povlači se s tog mjesta početkom srpnja, dvije godine prije isteka mandata - doznaje tportal. Upravnom vijeću ove bolnice Meštrović je uputio dopis kojim traži svoje razrješenje s datumom 10. srpnja, kada planira otići u mirovinu, piše Tportal.
Njegov odlazak s čela druge najveće bolnice u Hrvatskoj, kako doznaje tportal, nije otprije planirana odluka, već rezultat višemjesečnog pritiska Upravnog vijeća KBC-a, a koje je postavio ministar zdravstva Vilija Beroša prije godinu dana te koje mu je u proteklom periodu u više navrata blokiralo izbor najbližih suradnika, pokušalo utjecati na rad Povjerenstva za unutarnji nadzor te, kako potvrđuju izvori iz splitske bolnice, mimo svojih ovlasti pokušavalo voditi kadrovsku politiku KBC-a. U takvim uvjetima Meštrović je zapravo bio 'okružen', a njegov rad otežan i onemogućen.
Sugovornici bliski samom Meštroviću objašnjavaju da odlazi s funkcije ravnatelja jer je osigurao dovršetak značajnih projekata, poput novog objedinjenog hitnog bolničkog prijema, heliodroma, odjela fizikalne terapije, kirurškog bloka na lokaciji Križine i brojnih drugih, a uskoro i velikog regionalnog transfuzijskog centra. S Medicinskim fakultetom i Sveučilištem došao je do građevinske dozvole za značajni istraživački medicinski centar, a u samoj splitskoj bolnici primjetan je napredak stručnog rada i zadovoljstva građana. Da nema opstrukcije Upravnog vijeća bolnice, sasvim sigurno bi odradio mandat do kraja, no s odlaskom je pričekao barem dok se ne realiziraju bitna ulaganja.
Iznenađenje u zdravstvenim krugovima
Problem u splitskom KBC-u postoji i oko dugoročnih državnih ulaganja u zdravstvo, u kojima je evidentno preopterećena splitska bolnica vidljivo zaobiđena u odnosu na one u Osijeku, Rijeci i drugim gradovima, a posebno u Zagrebu, u čije će se zdravstvene ustanove u idućim godinama uložiti više od milijardu eura.
Premda održava dobre osobne odnose s cijelom vertikalom državne vlasti i u medicinskim krugovima, Meštrović je jedini ravnatelj velikih hrvatskih bolnica koji formalno nije član HDZ-a. Svoj potez već je najavio dijelu suradnika u KBC-u Split i samom Ministarstvu zdravstva.
Za tportal je vrlo kratko potvrdio odlazak s mjesta ravnatelja, no zasad nije želio obrazlagati razloge za ovakvu odluku.
Ona ipak predstavlja nemalo iznenađenje za zdravstvene krugove, a posebno za liječnike i zaposlenike splitske bolnice, u kojoj Meštrović već godinama uživa vidljivu potporu. Nakon što je dio prvog mandata odradio preuzevši mjesto ravnatelja od iznenada preminulog Ive Jurića, ponovno je izabran na tu dužnost uz presudnu potporu predstavnika zaposlenika, a u listopadu 2022. dobio je novi četverogodišnji mandat. Opći je dojam da je splitsku bolnicu vodio izrazito kompetentno i racionalno, a posebno u vrlo izazovnom periodu pandemije koronavirusa.
Uživao je i potporu Stručnog vijeća KBC-a Split.
Kako je sve počelo
No u travnju prošle godine, na prijedlog ministra zdravstva Vilija Beroša, dolazi do iznenadne promjene na čelu Upravnog vijeća bolnice te se bez najave i konkretnog obrazloženja smjenjuje dotadašnji cijenjeni predsjednik Jugoslav Bagatin i postavlja 41-godišnji kardiokirurg Mate Petričević, a koji je u medijima otvoreno zaprijetio smjenom Meštrovića hvaleći se da u tome ima podršku ministra Beroša.
Tportal je još tada pisao da su promjene u Upravnom vijeću zapravo prvi manevar u operaciji smjenjivanja ravnatelja ove bolnice. Smijenjeni predsjednik Upravnog vijeća Bagatin neposredno nakon toga uputio je izrazito oštro pismo ministru Berošu, o čemu smo također pisali.
Već nekoliko dana kasnije izbio je problem oko imenovanja zamjenika ravnatelja bolnice, kada je Upravno vijeće na čelu s Petričevićem odugovlačilo i pokušalo osporiti Meštrovićev prijedlog, o čemu smo pisali OVDJE.
No situacija se ubrzo barem naizgled primirila jer su, kako smo doznali, frontalnim napadima na ravnatelja bolnice bili konsternirani čak i brojni HDZ-ovci, posebno oni iz Splita i šire okolice, te velik dio stručne javnosti. Beroš i Petričević su se povukli, no pokazat će se da je to bio samo privremeni uzmak.
U međuvremenu je, kako doznaje tportal, došlo do niza trvenja među samim članovima Upravnog vijeća jer se bavilo mnogim temama izvan svog osnovnog djelokruga rada, prije svega nadzora nad zakonitošću funkcioniranja ove ustanove, što ni u jednom trenutku zapravo nije bilo upitno. Po navodima dijela članova, atmosfera na sjednicama bila je bila izuzetno narušena, posebno u usporedbi s prethodnim sastavom tog tijela pod Bagatinom, a sam Meštrović zapravo je onemogućavan u radu. U dio medija konstantno su se plasirale informacije 'pouzdanih i anonimnih izvora' o pogrešnom liječenju pacijenata i navodnim problemima u organizaciji rada bolnice, za što je redovito prozivan osobno ravnatelj - iako podaci govore da se u KBC-u Split zapravo ne događaju veći incidenti ili propusti u odnosu na bilo koju drugu hrvatsku bolnicu, niti bilo što neuobičajeno za tako golem i složen sustav.
Unatoč svemu, KBC Split pozitivno posluje te čak ostvaruje rezultate iznad limita HZZO-a kao samo jedna od tri hrvatske bolnice.
Premda je u njegovu mandatu splitska bolnica napravila nekoliko značajnih iskoraka - od novog informatičkog sustava do transplantacije krvotvornih matičnih stanica, uskoro i transplantacije bubrega, a realiziran je i cijeli niz ulaganja u bolničke kapacitete - naglasak je bio na nekoliko velikih razvojnih projekata koje je Meštrović sa suradnicima godinama razvijao i čija je vrijednost procijenjena na 400 do 500 milijuna eura.
Zbog niza krajnje neobičnih okolnosti procedura vezana uz njih 'šteka', što ne izaziva osobitu pozornost državnih tijela.
Odluka neopoziva
Nedostatak dugoročnih državnih ulaganja djeluje osobiti dramatično ako se zna da splitski KBC s 4300 zaposlenih pruža primarnu i sekundarnu zdravstvenu zaštitu za cijelu Splitsko-dalmatinsku županiju te tercijarnu zaštitu za sve četiri dalmatinske županije. Njoj gravitira oko milijun stanovnika ove regije, koja s turistima u ljetnim mjesecima broji milijun i pol ljudi, a i Hercegovina je također naslonjena na ovaj KBC. O opterećenosti sustava govori i podatak da oko milijun stanovnika Dalmacije na raspolaganju ima tek pet bolnica južno od Svetog Roka, a u ostatku Hrvatske ima ih točno trideset i tri. Samo u glavnom gradu njih dvadeset.
Umjesto time, ministru zdravstva Berošu sa suradnicima očito je važnije baviti se samim Meštrovićem, sve dok ovaj naprosto nije odlučio povući se.
Njegova odluka je, kako doznajemo, neopoziva.
Izvor: Tportal
Foto: screenshot N1