U iščekivanju novog Zakona o turizmu koji bi, barem kako je predstavljeno, trebao biti usmjeren prema održivom razvoju ove grane gospodarstva s posebnim senzibilitetom za lokalno stanovništvo i njegove potrebe - ali i dati lokalnim vlastima znatno šire ovlasti u njegovom reguliranju - već je sada izvjesno da će veliki gradovi u budućnosti morati imati dokument nazvan 'studija nosivog kapaciteta'. Split ga je već dobio pa smo provjerili što u njemu piše i došli do zanimljivih, a na trenutke i fascinantnih podataka.
Radi se o dokumentu kojega su izradili stručnjaci Instituta za turizam koristeći više metoda, između ostalog istraživanja među građanima Splita i među turistima, dubinske intervjue s vodećim osobama u ključnim institucijama, terenski rad i analizu desetaka strateških dokumenata, od urbanističkih planova do turističkih statistika i izvještaja komunalnih i javnih tvrtki.
Slični problemi zapravo su uočeni u velikoj većini jadranskih destinacija, posebno onih koje su označene kao 'party odredišta', ali u Splitu su oni pretvoreni u političko pitanje. Oporba kritizira gradsku vlast, ona uzvraća da je u velikom broju slučajeva zapravo potpuno nemoćna jer ne posjeduje alate: nema mogućnost regulirati otvaranje noćnih klubova u gradskoj jezgri, nitko je ništa ne pita kod otvaranja novih apartmane ili prenamjene stanova u turističke sadržaje, nema čak ni nadležnost nad vlastitim plažama i obalom.
No što o tome doista misle Splićani, a što njihovi gosti? Studija Instituta za turizam dala je neke vrlo konkretne odgovore.
Više od polovice građana ovog grada smatra da je život u Splitu bolji zbog turizma, što je i logično kada se zna da su zbog njega obnovljene i uređene brojne zgrade, pa čak i gradske četvrti, a posebno sama gradska jezgra koja je prije toga bila gotovo u raspadu. No istovremeno, polovica njih smatra i da je u proteklih deset godina Split izgubio svoj duh i autentičnost.
Alarmantan je podatak gotovo tri četvrtine Splićana izbjegava gradske plaže ukoliko to može, njih 69 posto povijesnu jezgru, a 63 posto ne odlazi ni na Rivu tijekom ljeta, ukoliko baš ne mora. Gotovo svi - od 80 do 90 posto njih - žale se na povećanje cijena nekretnina i najma stanova, ali i na poskupljenja u kafićima i restoranima.
Promet je posebna tema: pronalazak parkinga 92 posto Splićana smatra problemom, prometne gužve njih 91 posto. Istovremeno, čak pedeset posto turista također ističe probleme vezane uz promet i taj podatak odskače od svih ostalih, premda uglavnom napominju da je povoljno što se gradom mogu kretati pješice. U svemu ostalom splitski gosti su krajnje zadovoljni - i prirodom i okolišem, i atmosferom, zabavom i ugođajem, i noćnim životom, i plažama. Svojim boravkom vrlo zadovoljno je njih 85 posto, što je iznad prosjeka i ove županije, i ostatka države.
A sami gosti su, pokazala je ova studija, izrazito mladi: četvrtina ima manje od 25 godina, a više od polovine mlađe je od 35. Malo toga im u Splitu smeta, pa je tako 16 posto detektiralo 'neugodne mirise', deset posto 'smeće', a 'buku' samo osam posto. Paradoksalno, i sami Splićani problem pretjerane buke rangirali su dosta niže u odnosu na ostale, što je u raskoraku s dojmom koji se u javnosti stvorio ovog ljeta.
U ovom istraživanju građani su poslali nekoliko jasnih poruka: krajnje su nezadovoljni mogućnošću pronalaska stambenog prostora po razumnoj cijeni, protive se prenamjeni stanova u apartmane, upozoravaju na sve veći nedostatak javnih sadržaja. Njih čak 83 posto zalaže se za preusmjeravanje turizma i na područje izvan gradske jezgre, a znatno jače bi poticali rast hotelskog umjesto privatnog smještaja. Uz alarmantna pitanja rasta cijena nekretnina i prometne probleme, to su glavne zamjerke Splićana.
Dvije trećine njih dale bi prednost očuvanju duha i tradicije grada u odnosu na rast turizma, a jednako toliko se zalaže i za očuvanje okoliša čak i ako bi to uzrokovalo sporiji gospodarski rast. Podržavaju disperziju turizma na cijelu godinu, a s druge strane najmanje im se sviđaju velike zabavne manifestacije (26 posto) i daljnji razvoj kruzerskog turizma (samo 16 posto). Njih gotovo dvije trećine zalaže se za disperziju na druge gospodarske aktivnosti, a samo 11 posto na fokusiranje na turizam.
I ono ključno: od samog turizma danas živi tek deset posto građana ovog grada, dok ih još 28 posto od njega ima neke dodatne prihode.
Izvor: Tportal
