Zadnju subotu u ožujku obilježava se Svjetski dan za okončanje ribolova sa svrhom edukacije stanovništva o razornim učincima ribolova na zdravlje planeta te konačnim ciljem - zabranom ribolova svuda u svijetu. Tim su se povodom oglasili iz udruge Prijatelji životinja, pri čemu su istaknuli da je 90% velikih ribljih populacija istrijebljeno u posljednjih 50 godina te da se procjenjuje kako, ako se nastavi s ovom praksom, do 2050. godine više neće biti riba u morima i oceanima.
'Ribolov pustoši svjetska mora i oceane te dovodi u pitanje opstanak raznih morskih organizama poput morskih sisavaca, riba, zvjezdača, školjkaša, trpova, koralja, kornjača, liganja te ostalih morskih životinja i vegetacije, bez kojih je život u moru narušen i pred izumiranjem. Bogata bioraznolikost mora i rijeka od iznimne je važnosti za zdravo funkcioniranje prirodnih procesa koji se odvijaju u morima i slatkovodnim vodama, a koji itekako utječu i na život čovjeka', napomenula je Emanuela Poturica iz udruge Prijatelji životinja.
Dodala je i da se u Hrvatskoj zalažu za zabranu pridnenih koća, najdestruktivnije ribolovne metode, koja čini golemu i nepovratnu štetu Jadranskome moru.
'Pridneno koćarenje iznimno osiromašuje riblja naselja, odstranjuje morsku travu, devastira koraljne grebene, podvodne šume algi i ostala staništa morskih životinja. To dodatno nanosi fizičku štetu cijelom morskom ekosustavu. Od 50 do 80% europskog kontinentalnog pojasa redovito je izloženo koćarenju', naveli su Prijatelji životinja.
Naglasili su i kako je Jadransko more jedno od najpogođenijih. Kazali su, naime, kako je čak 80% dna uništeno koćarenjem.
'Životinje koje žive na morskom dnu ili se hrane u blizini morskoga dna završavaju zapetljane u mreži koće i većina umire zbog nedostatka kisika. Brzo povlačenje mreža iz mora izaziva puknuće plivaćeg mjehura zbog velike promjene u tlaku uzrokujući ribama bolnu smrt. Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, u Sredozemlju je u posljednjih 50 godina izgubljen 41% morskih sisavaca i 34% ukupne količine ribe. Od toga su najveći gubitci, više od 50%, zabilježeni u Jadranu', upozorila je Emanuela Poturica.
Pojasnila je da Prijatelji životinja smatraju da je svima u interesu sačuvati mora i oceane te se ne smije čekati s konkretnim potezima koji mogu spasiti to malo što se još može spasiti. Kao vijest, navela je nedavno ukidanje 'destruktivnih i smrtonosnih lebdećih mreža stajaćica' u koje se svake godine zapetljaju, ozlijede i smrtno stradaju tisuće morskih životinja u SAD-u.
'Edukacija građana o problemima ribolova i njihova podrška zabrani pridnenih koća mogu pomoći Jadranskome moru da ponovo obiluje raznim oblicima života. Svatko je od nas bitan i svojim postupcima utječe na svijet. Hoće li ti postupci utjecati pozitivno ili negativno, ovisi o svakome od nas. Najbolji način da pomognemo sebi, životinjama i prirodi koja nas okružuje jest prestanak jedenja riba i drugih životinja. Tako smanjujemo negativan utjecaj klimatskih promjena, patnju i smrt milijarda životinja te utječemo na povećanje bioraznolikosti našeg planeta o kojoj ovisimo', zaključili su Prijatelji životinja.
Pozivaju građane da pogledaju zapanjujući dokumentarni film 'Seaspiracy' te da na www.zabranimo-koce.net potpišu peticiju za zabranu pridnenih koća.
Izvor: Dalmatinskiportal.hr
