U vrijeme kriza, ratova, inflacije - ljudi svoju štednju sele u sigurne luke poput zlata. Cijena mu je u posljednjih godinu dana porasla 20-ak posto. Mnoge države vole se pohvaliti svojim zlatnim rezervama, a neke su ih čak počele dodatno i kupovati potaknute ratom u Ukrajini. Hrvatska je među zemljama koje više nemaju zlatne rezerve i ne planiraju ih kupovati.
Zlatne poluge od jednog kilograma tražena su roba. Građani kupuju i manje poluge, od 100 grama, ali i zlatne kovanice - kažu nam u Centru zlata. Iako je potražnja za zlatom rasla i u doba korone, prošle godine u listopadu, s jačanjem inflacije, prodaja im je uvelike porasla.
- To je bilo uglavnom zato što su ljudi shvatili što je inflacija, i koliko cijene brzo rastu u dućanu, ali ove godine, početkom rata u Ukrajini, značajnije, a ja bih rekao i da je više od 200 posto narasla potražnja za investicijskim zlatom, rekao je Saša Ivanović, direktor Centra zlata.
Kupcima uvijek napominju, kaže Ivanović, da je zlato dugoročna investicija, i teško je predvidjeti što će s njegovom cijenom biti za mjesec ili godinu dana. Upravo su velike promjene cijene zlata samo jedan od razloga zašto je Hrvatska narodna banka u vrijeme guvernera Željka Rohatinskog 2001. prodala oko 13 tona zlata, koliko joj je pripalo raspadom Jugoslavije. I kažu, neće ga ni kupovati.
"HNB trenutačno ne planira kupovinu zlata. Dugoročna strategija HNB-a je da ulaže međunarodne pričuve u valute od najvećeg značaja za hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav. Zlato je oblik imovine koji ima vrlo nizak prosječan dugoročni realni prinos i izuzetno visoku kolebljivost cijene," priopćeno je iz Hrvatske narodne banke.
Iz HNB-a podsjećaju da je hrvatska kuna nastala u vremenu kada je zlato već davno izgubilo svoju monetarnu ulogu. Odluka o čuvanju zlatnih rezervi, pa čak i kupnji novih zlatnih poluga, vrlo je često politički ili psihološki motivirana.
- Zlatne poluge nisu dobre pričuve. Dobre su pričuve devizne rezerve koje su stabilne kao što to Republika Hrvatska ima, odnosno HNB ima velike devizne pričuve poput eura i dolara, ustvrdio je Damir Novotny, ekonomski analitičar.
A hrvatske su međunarodne pričuve od 1999., kada su iznosile oko 3 milijarde eura, do današnjih dana narasle na više od 25 i pol milijardi eura, što je više nego dovoljno za stabilnost kune, platnu bilancu i monetarnu sigurnost zemlje.
Foto: Pixabay
Izvor: Hrt.hr
