
U Splitu je jučer održana 10. sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije na kojoj se pred 39 nazočnih vijećnika našao opsežan dnevni red s više od trideset točaka. Sjednica je započela proceduralnim izmjenama, uključujući prisegu novog vijećnika Saše Horvata koji je u klupama zamijenio Martinu Nimac Kalcina. Tijekom zasjedanja, kako smo već pisali, usvojeni su strateški dokumenti o gospodarenju otpadom i energetici, raspravljena su izvješća o radu zdravstvenih i socijalnih ustanova za proteklu godinu, a prvi put je predstavljeno i koordinirano izvješće o mentalnom zdravlju mladih. U nastavku donosimo detaljan pregled najvažnijih odluka i rasprava koje su obilježile ovaj radni dan, uz napomenu da je održan i Aktualni sat o kojem smo izvijestili u posebnom tekstu.
Strateški okviri za gospodarenje otpadom i energetsku tranziciju
Središnji dio sjednice obilježilo je donošenje Plana gospodarenja otpadom za razdoblje do 2029. godine, dokumenta koji je izazvao najoštriju polemiku između vladajućih i oporbe. Pročelnica Marija Vuković naglasila je da je županija nadležna za uspostavu Centra za gospodarenje otpadom Lećevica, dok su gradovi i općine odgovorni za odvojeno prikupljanje otpada na svom području. Oporbeni vijećnici oštro su kritizirali kašnjenje plana i samu realizaciju centra Lećevica, upozoravajući na činjenicu da su postojeći kapaciteti odlagališta poput Karepovca na izmaku te da plan previše ovisi o projektu koji kasni desetljećima. Unatoč kritikama da je plan u nekim dijelovima nerealan u provedbi, dokument je usvojen uz naglasak da bez povećanja stope odvajanja otpada na kućnom pragu niti jedan centar neće biti dugoročno rješenje.
Usporedo s pitanjem otpada, vijećnici su raspravljali i o Akcijskom planu energetske učinkovitosti za razdoblje 2025. – 2027. godine. Ravnatelj Dalmatinske energetske agencije Mario Jakić predstavio je planirane investicije vrijedne preko 40 milijuna eura, koje se prvenstveno odnose na energetsku obnovu škola, ugradnju fotonaponskih elektrana na javne objekte i elektrifikaciju voznog parka županije. Iako je oporba prigovorila da se plan donosi retroaktivno za razdoblje koje je već u tijeku, istaknuto je kako su uštede na električnoj energiji kroz već instalirane solarne panele na zgradama domova zdravlja i domova za starije već sada mjerljive i značajne.
Bolovanjima u nekim ustanovama dosežu i 40 posto
Izvješća o radu zdravstvenih i socijalnih ustanova za 2025. godinu otkrila su strukturne probleme s kojima se suočava sustav u županiji, a zajednički nazivnik svih izlaganja ravnatelja bio je kronični nedostatak stručnog kadra. Ravnatelji domova za starije osobe, od Splita do Visa, upozorili su na alarmantne podatke o bolovanjima koji u nekim ustanovama dosežu i 40 posto, što uz niske koeficijente plaća čini radna mjesta poput kuhara ili medicinskih sestara potpuno nekonkurentnima na tržištu. Posebno je odjeknulo izlaganje o domu na Visu gdje se rješenje pokušava naći kroz angažiranje agencija za radnike iz susjednih zemalja, budući da uvoz radne snage iz Azije otežavaju zakonske obveze poznavanja hrvatskog jezika.
Unutar zdravstvenog sektora, velika se rasprava vodila oko prodaje stana u vlasništvu Doma zdravlja u Supetru magistri medicinske biokemije. Dok je ravnatelj Marko Rađa branio odluku željom da se zadrži deficitarni kadar na otoku, dio vijećnika se oštro usprotivio rasprodaji javnog stambenog fonda, smatrajući to štetnim u vrijeme stambene krize i predlažući da se stanovi radije daju u doživotni najam. Uz to, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Željka Karin pohvalila se pozitivnim poslovanjem i znanstvenim uspjesima, ali je upozorila na nužnost proširenja mikrobioloških laboratorija jer je zgrada iz 1933. godine postala preopterećena suvremenom opremom.
537 odgoda upisa u prvi razred osnovne škole
Po prvi put na dnevnom redu našlo se koordinirano izvješće zdravstvenih ustanova o mentalnom zdravlju djece i mladih, što je ocijenjeno kao tema od iznimne važnosti. Podaci su pokazali da je u županiji zabilježeno čak 537 odgoda upisa u prvi razred osnovne škole, što je preko 11 posto pregledane djece, a stručnjaci uzroke vide u pretjeranom korištenju ekrana i nedostatku aktivne komunikacije unutar obitelji. Vijećnici su jednoglasno podržali širenje kapaciteta Poliklinike za rehabilitaciju na lokaciji Split 3, gdje će se razvijati centar za dječju i adolescentnu psihijatriju kako bi se smanjile liste čekanja koje neprestano rastu.
Koncesije na pomorskom dobru
Pitanje koncesija na pomorskom dobru ponovno je izazvalo politička sučeljavanja, posebno u slučajevima uvale Matejuška u Splitu i marine Agana u općini Marina. Postupak davanja koncesije za Matejušku je poništen zbog neuredne dokumentacije jedinog ponuditelja, no vijećnik Bojan Ivošević je upozorio na zlouporabu te sportske lučice u komercijalne svrhe i propadanje rive, pozvavši županiju da preuzme izravno upravljanje. Kod marine Agana, unatoč protivljenju lokalnog vijeća, Skupština je većinom glasova odlučila pokrenuti postupak za novu koncesiju, uz obrazloženje da lokalna zajednica ima godinu dana vremena za izmjenu prostornih planova ukoliko želi zaustaviti širenje luke.
Raskol oko kriznog smještaja za žrtve nasilja
Završnica sjednice bila je obilježena napuštanjem dvorane od strane dijela oporbenih vijećnika tijekom rasprave o kriznom smještaju za žrtve nasilja u obitelji. Spor je nastao oko zaključka tematske sjednice; oporba je inzistirala na osnivanju posebnog kriznog centra kao javne ustanove, podsjećajući da je za tu svrhu u proračunu već osigurano 200.000 eura. S druge strane, većina je usvojila zaključak prema kojem će se ta sredstva odmah usmjeriti postojećim licenciranim udrugama koje se bave smještajem žrtava, smatrajući to bržim i učinkovitijim modelom u ovom trenutku.
Unatoč teškim riječima i optužbama za politizaciju jedne plemenite teme, zaključak je usvojen glasovima vladajuće većine, čime je ujedno i priveden kraju radni dio sjednice. Pred sam kraj, vijećnici su obavili i nomotehničko usklađivanje statuta za 36 osnovnih i srednjih škola te darovali državno zemljište gradu Vrlika za potrebe izgradnje konjičkog kampa, čime je završen opsežan ljetni dnevni red prije odlaska na kolovošku stanku.
Foto: Screenshot


