Novi izvještaj Europske agencije za okoliš (EEA) za sezonu 2025. godine pokazuje da je Hrvatska pala s 5. na 12. mjesto po udjelu lokacija s izvrsnom kakvoćom vode za kupanje, o čemu smo pisali. Iako većina hrvatskih plaža i dalje bilježi visoku razinu kakvoće, dio stručnjaka upozorava da metodologija izračuna i povećani pritisak turističke sezone utječu na konačan plasman. Na objavljene rezultate reagirao je Institut za oceanografiju i ribarstvo, poručivši kako medijski napisi i interpretacije izvješća ne prikazuju cjelovitu sliku te da postoje značajna metodološka odstupanja u načinu na koji se podaci interpretiraju.
Gdje je nastao nesporazum?
- Izvješće Europske agencije za okoliš ne prikazuje realno stanje na terenu, već zbog krute administrativne metodologije iskrivljuje sliku o izvrsnosti hrvatskog mora - poručuju iz Instituta.
Iz Instituta pojašnjavaju kako se dio nesporazuma odnosi na način izračuna i klasifikacije plaža. Prema njihovim navodima, EEA za ocjenu kakvoće neke plaže zahtijeva kontinuirani četverogodišnji monitoring, a sve lokacije koje nemaju takav kontinuitet svrstavaju se u kategoriju “neocijenjenih”, prikazanih kao siva zona u statistici.
Hrvatska, kako navode, svake godine proširuje mrežu praćenja te je od 2022. godine u sustav uključeno 113 novih plaža, što čini oko 11 posto ukupnog broja. Za te lokacije još ne postoje četverogodišnji podaci, zbog čega se, tvrde iz Instituta, njihov status u izvješću interpretira kao pad kvalitete, iako se ne radi o onečišćenju.
Kada bismo se vodili stvarnim stanjem na terenu, brojke bi izgledale potpuno drugačije
- Te plaže nisu onečišćene, već su jednostavno neocijenjene. Kada se one uklone iz statističkog izračuna, udio izvrsnih plaža iznosi 96,7 posto, što Hrvatsku i dalje svrstava u sam europski vrh - navode iz Instituta, ističući kako prema njihovim podacima Hrvatska ima 94,8% izvrsnih plaža.
Dodaju i kako ovakav metodološki pristup stvara paradoks u kojem širenje sustava monitoringa i uključivanje novih lokacija formalno pogoršava statistički rezultat, iako se realno stanje na terenu ne mijenja.
- Dok se kod Hrvatske na grafikonima vidi isključivo plava boja (izvrsno), malo svijetloplave (dobro) i siva (neocijenjeno), gotovo sve zemlje koje se na toj ljestvici nalaze iznad nas imaju veći udio crvene boje, koja označava onečišćenu, opasnu i lošu vodu za kupanje. Kod nas crvene boje, odnosno zagađenih plaža, praktički nema. Mi imamo “sive” (nove) plaže, a ne onečišćene plaže - naglašavaju.
Što učiniti kako bi se popravila metodologija EEA?
Iz Instituta smatraju da bi Hrvatska trebala pokrenuti inicijativu prema Europskoj agenciji za okoliš kako bi se promijenio način izračuna koji, prema njihovom mišljenju, neopravdano kažnjava države koje proširuju mrežu monitoringa i uključuju nove lokacije u sustav praćenja kakvoće mora. Ističu kako sadašnji model ne odražava stvarno stanje na terenu te dovodi do iskrivljene slike o kvaliteti hrvatskih plaža.
Naglašavaju i da je hrvatsko more i dalje među najčišćima i najsigurnijima u Europi te upozoravaju da administrativne manjkavosti i površna tumačenja statističkih podataka ne bi smjeli narušiti ugled zemlje kao jedne od vodećih mediteranskih destinacija.
Stvarni problemi i nužnost održivog turizma
Unatoč kritici europske metodologije, iz Instituta ne osporavaju dugoročne izazove. Ističu kako interni podaci pokazuju određeni trend pada kakvoće mora posljednjih godina, što se, iako još nije alarmantno, smatra važnim upozorenjem.
- Moramo jasnije definirati što znači održivi turizam i osigurati da rast turističkog i nautičkog prometa prati odgovarajuća ulaganja u infrastrukturu i zaštitu okoliša - poručuju iz Instituta.
Zaključno ističu kako je očuvanje Jadranskog mora ključno ne samo za poziciju Hrvatske na europskim ljestvicama, već i za dugoročnu zaštitu bioraznolikosti, kvalitete života lokalnog stanovništva i održivost turističkog sektora.
Foto: IZOR
