U najnovijoj epizodi podkasta "Špica s Macanom", o gorućim pitanjima energetske sigurnosti, globalnim šokovima i budućnosti Hrvatske govorili su Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade, i Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Njihova rasprava razotkrila je duboku ovisnost Europe o uvozu energenata, ali i nužnost hitnog zaokreta prema vlastitim izvorima u trenutku kada se globalna logistika suočava s neviđenim izazovima.
Zatvaranje Hormuza: Od šoka cijena do šoka opskrbe
Trenutačna situacija na Bliskom istoku, posebno potencijalno zatvaranje Hormuškog tjesnaca, predstavlja situaciju koju stručnjaci opisuju kao zatvaranje "svjetske aorte". Za razliku od krize iz 2022. godine, koja je primarno bila cjenovni šok uzrokovan ratom u Ukrajini, sadašnja prijetnja je šok opskrbe. To znači da problem više nije samo visoka cijena energenata, već njihova fizička nedostupnost.
Energetska tržišta reagiraju na "tweet u sekundi", no fizička logistika tankera trom je proces koji se mjeri tjednima i mjesecima. Iako smo u ožujku koristili rezerve i naftu koja je već bila na tankerima, situacija se dramatično mijenja jer od tada niti jedan tanker nije izašao iz Hormuza. Metaforički rečeno, "hladnjak" koji je bio pun sada je prazan, a put za njegovu ponovnu opskrbu je zatvoren.
Europa i Hrvatska na energetskoj vjetrometini
Europa se nalazi u strukturnom problemu jer čak 80% njezine energije čine fosilna goriva (ugljen, nafta i plin), od čega uvozi čak 90%. Hrvatska stoji nešto bolje od europskog prosjeka – dok Europa uvozi oko 60% energije, Hrvatska je na otprilike 55% uvozne ovisnosti. Ipak, činjenica je da nijedna zemlja u Europi nije potpuno energetski neovisna.
Zanimljivo je da je energetska samoodrživost Hrvatske danas niža nego prije deset ili dvadeset godina. Glavni razlog tome je porast životnog standarda i promjena navika potrošnje; primjerice, prošle je godine prvi put zabilježena veća potrošnja električne energije ljeti nego zimi, prvenstveno zbog masovnog korištenja klima uređaja.
Energetska obnova zgrada: Spas u "toplinskim sitima"
Jedan od najvećih potencijala za uštedu i povećanje raspoloživog dohotka građana leži u energetskoj obnovi zgrada. Hrvatske su zgrade trenutno "toplinska sita" koja griju nebo iznad gradova. Procjenjuje se da bi se uz energetski učinkovite zgrade isti komfor mogao postići s tri puta manje energije.
Trenutačno se u Hrvatskoj godišnje obnavlja oko 0,8% stambenog fonda, što je tempo kojim bi nam trebalo 120 godina da završimo posao. Cilj je podići taj postotak na 4% ili 5% godišnje kako bi se obnova dovršila u idućih 25 godina. Takav pothvat bi donio uštede ekvivalentne deset LNG terminala.
Nuklearna energija i obnovljivi izvori kao zalog slobode
U raspravi o budućim rješenjima, nuklearna energija istaknuta je kao ključna komponenta europske dekarbonizacije. Hrvatska iz nuklearke Krško dobiva oko 20% svoje proizvodnje električne energije. Iako nuklearna energija nije obnovljiva, ona je klimatski neutralna i emitira tek oko 8 grama CO2 po kWh, dok termoelektrane na ugljen emitiraju oko 800 grama. Domac i Frka-Petešić složili su se da je ozbiljan razgovor o drugom bloku Krškog nužan, ali i da to nije proces koji se može realizirati preko noći.
Dugoročno, jedino su domaći, obnovljivi izvori energije poput sunca, vjetra i geotermalnih izvora trajno jamstvo sigurnosti. Hrvatska leži na velikim geotermalnim izvorima u sjevernom dijelu zemlje koji su stabilni i proizvode energiju 24 sata dnevno, za razliku od sunca i vjetra koji osciliraju.
Zaključak: Energija je ključ slobode
Moderni način života omogućila je upravo dostupna energija. Danas prosječni građanin Hrvatske, zahvaljujući strojevima i tehnologiji, živi bolje nego što je nekada živio Luj XIV., jer svatko od nas metaforički raspolaže sa 60 "energetskih robova" koji rade za nas. Bez tih izvora, naš bi se BDP smanjio 200 puta.
Zaključno, energija više nije samo tehničko pitanje, već ključ slobode i demokracije. Zemlja koja ne kontrolira vlastitu energiju ne može biti istinski neovisna ni stabilna. Ova kriza, koliko god bila teška, prilika je da Hrvatska i Europa ubrzaju investicije u vlastitu energetsku mrežu i suverenitet.
Foto: Screenshot/Špica s Macanom
