Od nekada najmoćnije dalmatinske tvornice koja je zapošljavala 13 tisuća radnika i bilježila godišnji prihod od 350 milijuna dolara ostalo je 27.186 eura na računu, a završetak stečajnih muka koje traju već 26 godina ometa jedan drugi stečaj, Kerumov. Turobni su to podaci vidljivi iz stečajnog izvješća tvrtke Diokom Novi (nekadašnja Jugoplastika) koje je stečajna upraviteljica Anči Bašić 13. travnja predala Trgovačkom sudu u Splitu.
Jugoplastika, koja je početkom 90-ih preimenovana u Diokom, u stečaj je otišla 2000. godine. Tijekom rasprodaje nekretnina pogon na splitskoj Brodarici preuzeo je Željko Kerum koji je tamo podigao trgovački centar, a tvorničke zgrade srušio. Kerum d.o.o. dugovao je Diokomu više od milijun eura, no s obzirom da se vjerovnici Kerumova stečaja namiruju se s tek nešto više od jednog posto utvrđenih potraživanja, na račun Diokoma trebalo bi sjesti nešto manje od 14 tisuća eura.
Inače, stečaj Keruma trebao je već biti okončan, no jedan od vjerovnika osporavao je plan završne diobe. Visoki trgovački sud odbio je tu žalbu u ožujku ove godine, a novo završno ročište tek treba biti zakazano. Usto, još jedan sudski spor koji još nije okončan vodi bivša radnica Diokoma. Tek nakon što oba predmeta budu riješena, upraviteljica može predložiti konačnu diobu preostalog novca vjerovnicima Diokoma.
Što je ostalo od golemog kombinata?
Podsjetimo, Jugoplastika je u zlatnim vremenima imala pogone u Splitu, Solinu, Sinju, Zadru, Benkovcu, Dubrovniku, Makarskoj i na otocima, a u Komiži i Gradcu gradila čak i brodove. Godišnje je proizvodila četiri i pol milijuna sportskih torbi za Adidas. Autodijelovi su se izrađivali za Zastavu, Citroën, Renault, Volkswagen, Ladu, Daciju i Fiat. Tvrtka je imala i vlastiti trgovački lanac od 180 prodavaonica u cijeloj bivšoj Jugoslaviji.
Od svega toga danas postoji jedino AD Plastik, koji se 1993. privatizirao i danas kao samostalna tvrtka isporučuje autodijelove europskim proizvođačima. Stečajna masa Diokoma ima račun u Hrvatskoj poštanskoj banci na kojemu od prosinca prošle godine do kraja ožujka ove nije pristiglo gotovo ništa, osim 1,38 eura kamata. Odljev su činile samo bankarske naknade od 42 eura.
Foto: HINA/Milan Sabic
