U najnovijoj epizodi podcasta „Špica s Macanom“, gostovali su Ana Herman, magistra korporativnih financija, i Goran Aleksić, koordinator udruge Franak, koji su detaljno analizirali trenutni status pravne borbe oko švicarskog franka, s posebnim naglaskom na predstojeće odluke Vrhovnog suda. Dok deseci tisuća građana i dalje čekaju na ujednačavanje sudske prakse, ključno pitanje ostaje hoće li država i sudstvo stati na stranu prava potrošača ili interesa banaka.
Odlučujućih mjesec dana za tisuće građana
Nakon godina pravne neizvjesnosti, čini se da se rješenje za konvertirane kredite u švicarskim francima napokon nazire. Prema informacijama iz vrha sudstva, prošireno vijeće od 13 sudaca Vrhovnog suda trebalo bi donijeti odluku vrlo brzo, vjerojatno do svibnja ili najkasnije do ljeta. Ova odluka izravno utječe na oko 30.000 obitelji koje su podnijele tužbe, a koje traže povrat svega što su banke stekle primjenom ništetnih ugovornih odredbi. Gosti ističu kako je ujednačavanje prakse nužno jer trenutno različiti sudski paneli, čak i unutar istog suda u Zagrebu, donose dijametralno suprotne presude.
Matematika protiv banaka: Konverzija nije donijela ravnotežu
Jedan od ključnih argumenata banaka jest da su se potrošači konverzijom odrekli svojih prava, no Ana Herman naglašava kako preko 1.000 sudskih vještačenja dokazuje suprotno. Analize pokazuju da konverzija nije uspostavila financijsku ravnotežu kakva bi postojala da ništetnih odredbi nikada nije bilo. Konkretno, vještačenja su utvrdila sljedeće nepravilnosti:
- Preostala glavnica nakon konverzije bila je u prosjeku 10 % veća od iznosa koji bi bio ispravan bez primjene ništetnih odredbi.
- Iznosi anuiteta nakon konverzije bili su 20 % viši u odnosu na anuitete s početka ugovornog odnosa.
- Banke kroz konverziju nisu vratile preplaćene iznose niti su platile pripadajuće zatezne kamate.
Opasnost od diskriminacije i kršenja ljudskih prava
Pravni stručnjaci u podcastu upozoravaju da bi odluka koja ne bi priznala puno obeštećenje dovela do izravne diskriminacije građana. Naime, potrošač koji je konvertirao kredit, a ne dobije obeštećenje, platio bi u konačnici 20 % do 30 % više od potrošača koji nije konvertirao, a koji je dobio puno obeštećenje na sudu. Ovakav ishod kršio bi ne samo hrvatski Ustav u dijelu koji se odnosi na zabranu diskriminacije, već i Konvenciju o ljudskim pravima te pravo na pristup sudu.
Profit banaka naspram obeštećenja građana
U javnosti se često plasira narativ da bi obeštećenje građana, koje se procjenjuje na oko 1,2 milijarde eura, ugrozilo stabilnost financijskog sustava. Međutim, podaci pokazuju da su banke u Hrvatskoj u posljednjih deset godina ostvarile neto dobit od devet milijardi eura. Dakle, iznos potreban za obeštećenje građana čini tek mali dio profita koji su banke u tom razdoblju izvukle iz hrvatskog tržišta, što pobija argumente o mogućem kolapsu sustava.
"Izdaja" države i međunarodna praksa
Goran Aleksić je u emisiji oštro kritizirao postupke hrvatske Vlade pred Sudom Europske unije, navodeći da je država praktički "izdala vlastite građane" dajući lažne iskaze. Predstavnici Vlade su tvrdili da su se građani konverzijom prešutno odrekli svojih potraživanja, iako je sam Zakon o konverziji izričito zabranjivao da konverzija bude uvjetovana odricanjem od prava. Dok se u Hrvatskoj proces odugovlači, primjeri iz Poljske i Slovenije pokazuju drugačiju praksu – tamo se takvi ugovori proglašavaju ništetnima u cijelosti, što potrošačima omogućuje povrat svih sredstava iznad isplaćene glavnice uz pripadajuće kamate.
Na kraju, gosti su zaključili da nada leži i u Ustavnom sudu, koji je do sada pokazao sklonost primjeni prava Europske unije, za razliku od nekih nižih instanci koje su pod utjecajem lobiranja banaka.
Foto: Screenshot/Špica s Macanom
