Od ponoći su na snagu stupile nove cijene naftnih derivata na benzinskim postajama u Hrvatskoj. Unatoč novom poskupljenju, Vladina intervencija spriječila je drastičniji skok cijena koji bi, prema procjenama, dizel gurnuo znatno iznad granice od dva eura po litri. Trenutne cijene na postajama izvan autocesta iznose 1,85 eura za dizel, 1,66 eura za benzin, dok je plavi dizel dosegnuo cijenu od 1,36 eura po litri.
Vedran Špehar, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rekao je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" kako je kod plavog dizela prostor za daljnje intervencije najmanji, što predstavlja izazov za poljoprivrednike i ribare, unatoč mjerama potpore koje Vlada usmjerava prema tim sektorima. Naglašeno je kako je situacija s opskrbom plavim dizelom stabilna, iako su pojedini mali preprodavači prestali s prodajom zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih regulacijom cijena.
Globalni utjecaji i sigurnost opskrbe
Ivan Brodić, urednik portala Energy Press, upozorio je na težak položaj malih distributera naftnih derivata. Prema njegovim riječima, dugotrajno ograničavanje cijena može dovesti do njihovog povlačenja s tržišta, što bi u konačnici moglo rezultirati stvaranjem oligopola velikih kompanija, a to nikada nije povoljno za krajnjeg korisnika. Brodić je također podsjetio na utjecaj geopolitičkih napetosti, posebice u Hormuškom tjesnacu, na rast cijena sirove nafte koja je u kratkom razdoblju skočila s 80 na preko 100 dolara po barelu.
Unatoč globalnim nestabilnostima, sigurnost opskrbe u Hrvatskoj trenutno nije ugrožena. Rafinerija u Rijeci, nakon modernizacije, radi s povećanim kapacitetima, a država održava obvezne zalihe naftnih derivata dostatne za 90 dana normalne potrošnje, što iznosi nešto više od 200.000 tona nafte i derivata. Dodatno, Vlada je nedavno donijela odluku o puštanju 35.000 tona dizelskog goriva iz obveznih zaliha na tržište kako bi se ublažio pritisak potražnje.
Energetska tranzicija i strateška partnerstva
Dugoročna strategija Hrvatske usmjerena je na energetsku tranziciju i smanjenje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva. Državni tajnik Špehar naglasio je važnost ulaganja u obnovljive izvore energije, poput solarnih panela i geotermalne energije, te elektrifikaciju prometa i grijanja. Cilj je povećati vlastitu proizvodnju energije i smanjiti opterećenje na elektroenergetski sustav.
Značajan iskorak predstavlja i strateško partnerstvo s Kazahstanom. Kroz suradnju Agencije za ugljikovodike i kazahstanskih partnera, Hrvatska ulazi u projekte istraživanja i eksploatacije nafte. Uspjeh ovih istraživanja mogao bi u budućnosti osigurati Hrvatskoj vlastite količine nafte, što bi značajno smanjilo pritisak na domaće cijene goriva u kriznim situacijama. Što se tiče plinskog sustava, skladište Okoli je na kraju sezone grijanja na 15% popunjenosti, a plan je popuniti ga do vrha tijekom ljetnih mjeseci kako bi se osigurala stabilnost za iduću zimu.
Gostovanje Vedrana Špehara, državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" pogledajte OVDJE.
Foto: Vlada.hr
