Ministarstvo financija uvodi nova pravila na tržištu potrošačkih kredita kako bi ojačalo zaštitu građana i postavilo strože obveze za banke i fintech tvrtke. Ova promjena usklađuje domaće zakonodavstvo s europskom Direktivom o potrošačkim kreditima (CCD2), koja modernizira pravila kreditiranja u EU, piše Tportal.
Trenutno je potrošačko kreditiranje uređeno Zakonom o potrošačkom kreditiranju i Zakonom o stambenom potrošačkom kreditiranju. Nova zakonska rješenja objedinjuju materiju iz ta dva zakona, a dolaze kao odgovor na rast digitalnih financijskih usluga i popularne modele odgođenog plaćanja.
Jedna od ključnih novosti je proširenje područja primjene zakona, uključujući male kredite ispod 200 eura i kratkoročne zajmove. Cilj je ukloniti 'regulatorne rupe' i spriječiti rizične kreditne proizvode izvan nadzora, a Hrvatska narodna banka (HNB) imat će nadležnost nad odobravanjem vjerovnika i kreditnih posrednika.
Banke će morati temeljitije procjenjivati kreditnu sposobnost klijenata kako bi spriječile zaduživanje koje građani ne mogu otplaćivati. Nova pravila donose stroža pravila za marketing kreditnih proizvoda, zabranjujući obmanjujuće poruke.
Detaljnija procjena kreditne sposobnosti
Vjerovnici će morati jasno prikazati sve troškove kredita prije sklapanja ugovora, a banke neće smjeti uvjetovati odobravanje kredita dodatnim uslugama. Uvodi se i 'pravo na zaborav' za bivše onkološke bolesnike, a vjerovnici će imati obvezu razmotriti mjere poput restrukturiranja kredita prije ovrhe.
Novi okvir također uzima u obzir razvoj digitalnih financijskih usluga, s jasnijim pravilima za elektroničko sklapanje ugovora. Cilj reforme je smanjiti rizik od prezaduženosti i osigurati transparentnije uvjete kreditiranja, a nova pravila trebala bi se primjenjivati u EU ove godine.
Više čitajte na Tportal
Foto: pexels
