Koliko će novih mjesta u vrtićima riješiti problem liste čekanja?
Grad koji nosi titule prijatelja djece, najmlađeg grada u Hrvatskoj i drugog najboljeg hrvatskog grada za život suočava se s velikim, ali pozitivnim izazovom – ubrzanim demografskim rastom i nedostatkom mjesta u vrtićima. Trenutačno je više od 100 djece ostalo bez mjesta u dvjema gradskim ustanovama – DV Izvor i DV Cvrčak – iako su ispunjavali sve uvjete za upis.
Novi vrtić na području Bunja
Prema podacima i najavama s posljednjih sjednica Gradskog vijeća, ovaj bi se problem u velikoj mjeri trebao ublažiti već kroz sljedeću pedagošku godinu. Novi vrtić na području Bunja, za koji je dobivena građevinska dozvola i osigurano više od 1,6 milijuna eura, predviđen je za četiri nove odgojne skupine.
Koliko će to donijeti novih mjesta?
U praksi, kapaciteti po skupinama u hrvatskim vrtićima kreću se ovako:
Jasličke skupine: prosječno 12 djece
Vrtićke skupine: prosječno 20–25 djece
Ako se u novom objektu formiraju četiri standardne skupine, realno je očekivati između 70 i 90 novih mjesta. To znači da bi se listu čekanja moglo smanjiti za približno 70 - 80% već u prvoj fazi.
Novi vrtića u Mravincima
Dodatno, Grad je najavio i izgradnju novog vrtića u Mravincima, gdje bi radovi trebali započeti do kraja godine. Kada oba objekta budu završena i stavljena u punu funkciju, procjenjuje se da bi Solin mogao dobiti više od 120 novih mjesta, čime bi se u potpunosti pokrile trenutne liste čekanja te osigurao prostor za budući rast broja djece.
Gradonačelnik Dalibor Ninčević više je puta isticao kako mu je, unatoč pritisku na sustav, drago što Solin ima upravo takav problem, pritom objašnjavajući kako to znači da Solin ima veliki broj mladih obitelji i djece.
Na sjednici Gradskog vijeća u studenome usvojen je rekordni proračun za 2026. godinu od 38 milijuna eura, a upravo predškolski odgoj jedan je od najvažnijih segmenata tog proračuna. Uz vrtiće, projekt uključuje i dovršetak pristupne prometnice na Bunjama, kako bi se osigurao siguran i brz pristup novom objektu.
Demografski paradoks kao prednost
Solin, iako suočen s infrastrukturnim pritiskom, danas važi za jedan od rijetkih hrvatskih gradova s izraženim pozitivnim prirodnim prirastom i kontinuiranim doseljavanjem mladih obitelji.
Upravo zato gradsko vodstvo sve glasnije traži dodatnu državnu i županijsku potporu za gradove koji – umjesto depopulacije – bilježe rast.
Sudeći po svemu navedenom, Solin se tako sve jasnije profilira kao grad u kojem najveći problem nije iseljavanje, nego pitanje kako što brže izgraditi infrastrukturu za svoju najvrjedniju snagu – djecu.
Foto: Dalibor Ninčević / Facebook
