Hrvatsko glazbeno društvo Biranj, sinoć je u prepunoj crkvi Uznesenja BDSM u Kaštel Lukšiću održalo odličan božićni koncert.

Unatoč nešto lošijem vremenu koje je danas vladalo u Kaštel Sućurcu i bojazni pojedinaca o održavanju ovogodišnje utrke u organizaciji OMK Adria, svi koji su se odlučili sudjelovati, ali i navijati iz gledališta, nisu požalili. Ovogodišnja utrka bila je jedna od najzanimljivih utrka kareta na balinjere centrom Mašograda.

OMILJENI SPLITSKI PJEVAČ GIULIANO I BEND DIKTATORI ZABAVLJALI SU SINOĆ KAŠTELANE I NJIHOVE GOSTE.

Još jedna u nizu dobrih svirki održana je na Božić u adventskom parku Kaštel Lukšića. Kaštelani i njihovi gosti gotovo tri sata su neumorno pjevali i plesali s Giulianom i bendom Diktatori.

HGD Biranj će i ove godine održati tradicionalni božićni koncert na blagdan svetog Stjepana u utorak, 26. prosinca u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kaštel Lukšiću s početkom u 19 sati. Kao gosti na koncertu će nastupiti i ženska vokalna skupina "Kaštelanke" KUD-a Putalj.

Božić na cijelom Jadranu protječe u znaku stabilnog i natprosječno toplog vremena. Ujutro je tek nekoliko lokacija u Dalmaciji zabilježilo slab mraz, a minimalne temperature zraka uz obalu su ponegdje dosezale 12 stupnjeva Celzijusa. Danju je uz obalu i na otocima većinom od 14 do 17°C, što je znatno toplije od prosjeka, piše Dalmacija danas.

OTVORENO PRVENSTVO DALMACIJE

Na blagdan Svetog Stjepana u utorak, 26. prosinca centrom Kaštel Sućurca zazujat će balinjere jer točno u 15 sati, starta utrka karića „Mašokarić 2023“, u organizaciji OMK Adria.

Božić ili Porođenje Gospodinovo (Ivasović, 2001., 242) slavi se 25. prosinca, a Božić se proslavlja u ponoć. Svećenik moli da i tada u presvetoj noći zablista pravo svjetlo i da to svjetlo koje vjernici mole u otajstvima ugledaju i na nebesima. Jutrenja počinju rano, iza njih su još tri mise.

ČESTITKE KAŠTELANIMA
Blagdan Božića vrijeme je radosti, u kojem jedni drugima šaljemo pregršt dobrih želja pa je tako i ove godine na adresu Portala grada Kaštela stiglo nekoliko čestitki udruga i ustanova, u kojima je niz dobrih želja za sugrađane.

Uz božićne pjesme okupljeni oko ognjišta, Kambelovčani su čekali prikaz živih jaslica koje su i ovu godinu uprizorene u organizaciji lokalnog Mjesnog odbora i župe Svetog Mihovila uz podršku KU Polantana, KDK Škatula, kao i Pučkih pivača te župnog dječjeg zbora koji su ovu večer obogatili tradicionalnim božićnim pjesmama.

Sretan i blagoslovljen Božić, svim čitateljicama i čitateljima Portala grada Kaštela, svim Kaštelankama i Kaštelanima, želi uredništvo Portala.

Dođite u lukšićki park na Božić u ponedjeljak, 25. prosinca, zabavite se i stvorite nove uspomene na jedinstvenom koncertu Guliana i Diktatora od 21 sat  u sklopu Adventa u Kaštelima.

Guliano je glazbenik prepoznatljiv po svom relativno neobičnom imenu i splitskom porijeklu. Široj javnosti je najpoznatiji po pjesmama „Sjaj u očima, otkriva te“, „Život si moj potrošila“ i „Srna i vuk“  te „Jugo“ koja je otpjevana u duetu s Marijanom Banom i „Bježi od mene“ koja je rezultat suradnje s Vesnom Pisarović.

Kao srednjoškolac je svirao i pjevao u nekoliko splitskih bendova („Kleopatra”, „Zippo”, „Apokalipsa” i „Feeling”) te je već tada bio upoznat s radom studija i odlaženjem na svirke.

Na hrvatskoj glazbenoj sceni prisutan je preko dvadeset godina. Tijekom karijere ostvario je mnogo uspjeha i suradnji s brojnim domaćim i svjetskim glazbenicima. O tome svjedoči i broj izdanih kompilacija s njegovim pjesmama.

Od nagrada bi se mogao izdvojiti „Porin” (hrvatska diskografska nagrada) koji je osvojio u kategoriji „Pjesme i hita godine” za pjesmu „Jugo“.

S bendom Diktatori ostvario je sjajnu suradnju, a članovi benda mogu se pohvaliti mnogobrojnim nastupima kojima oduševljavaju publiku!

Foto: ilustracija

Tijekom noći, 23./24. prosinca 2023.godine u vremenu od 21 sat do 3 sata ujutro, na području Trogira, Kaštela i Zagore, policijski službenici Policijskih postaja Trogir, Solin, Kaštela, Sinj i Postaje prometne policije Split proveli su intenzivnu akciju nadzora i kontrole prometa. Poseban naglasak stavljen je na utvrđivanja najtežih prometnih prekršaja koji dovode do najtežih prometnih nesreća.

Utvrđeno je i sankcionirano 40 prometnih i to 12 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola, devet prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, dva prekršaja upravljanja prije stjecanja prava na upravljanje, dva prekršaja upravljanja vozilom unatoč izrečenoj zabrani, tri prekršaja neposjedovanja kod sebe vozačke dozvole, dva prekršaja upravljanja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, pet prekršaja isteka osiguranja i jedan vezano uz istek prometne dozvole.

- Kao što smo najavili Policijska uprava splitsko-dalmatinska tijekom prosinca dodatno  je intenzivirala postupanja u segmentu nadzora i kontrole prometa na cestama.  U prosincu želimo biti još vidljiviji i aktivniji u prevenciji svih oblika neprihvatljivog ponašanja na cestama. Policijske postaje svakog tjedna provode  zajedničke akcije nadzora i kontrole prometa. Naš fokus biti će posebno najteži prometni prekršaj, uvriježenog naziva „faktori rizika“, ali i svi drugi oblici rizičnih ponašanja u prometu. Osim sigurnosti na cestama, fokus naših službenika usmjeriti će se i na sekundarne prekršaje i kaznena djela iz domene rada policije - navode iz policije.
 
Cilj dodatnog intenziviranja nadzora i kontrole prometa bio je da  prosinac i blagdani proteknu mirno i sigurno, bez stradavanja u prometu radi čega pozivamo još jedno građane i sve sudionike u prometu da nam pomognu u ostvarenju ovog cilja savjesnim i odgovornim ponašanjem u prometu.

- Nakon blagdanskih slavlja nemojte voziti ukoliko ste konzumirali alkohol, usporite, prilagodite brzinu stanju i uvjetima na cesti. U vrijeme blagdana nemojte zaboraviti na svoju sigurnost i sigurnost svih sudionika i prometu, ovog prosinca poklonimo sigurnost jedni drugima. Odgovorim ponašanjem u prometu čuvate svoj život, ali i život svih ostalih - kazali su.

Foto: PU SDŽ

Pred same blagdane dvorac Vitturi u Lukšiću okupio je mlade glazbenike, polaznike škole glazbe HGD Biranj. Bila je to prilika da polaznici škole predstave svoj rad i znanje koje su stekli u proteklom vremenu.

Da je koncert bio uspješan, zadovoljno su kazali iz ovog lukšićkog glazbenog društva koji vrijedno i neumorno radi i djeluje dugi niz godina. Uz mlade snage, neće nedostajati planova i za u budućnost.

 - Učenici su nakon samo  šest mjeseci aktivnog sviranja imali svoj prvi nastup te potvrdili da za budućnost HGD Biranj nema straha – kazali su s ponosom.

Foto: HGD Biranj

Badnji dan karakterizira strogi post i nemrs, bdijenje, paljenje Božićne svijeće, paljenje badnjaka, ’pokajnička jela’ te užurbane pripreme za Božić, osim kada spada nedjeljom kao što je to ove godine. No, mi u ovom tekstu donosimo običaje i tradiciju Badnjeg dana onako kako se najčešće "živio" taj dan.

Domaćice pripremaju hranu i uređuju kuću. Blagoslovljenom vodom starije osobe škrope kuću, dvorište, ukućane, štalu, polja, stoku, maslinike, vrtove. Ostali ukućani kite zelenilom dvorišta i kuće, posipaju slamu i žito, pale svijeće, kite Božićno drvce, grade jaslice. Cijela obitelj je na okupu, blaguje večeru, mole, čekaju ponoćku, kolendraju, ophode i čestitaju, nazdravljaju i pucaju iz kubura, tondina i kaluncina, odgoneći na taj način sile zla.

Do večeri se ne jede.

Badnji dan obilježavaju posna jela od lješnjaka, orija, meda, maka, češnjaka, jabuka, raznih grahorica, repe, žitne kaše, tjestenina i ribe, uz obvezno maslinovo ulje.

Svečani trenutci Badnjega dana počinju baš u predvečerje kad je u kući sve uredno, pripremljeno i okićeno Božićno drvce. Muškarci unose u kuću badnjak. Taj obred je središnji i najsvečaniji dio Badnje večeri. Vjernici se prisjećaju svojih predaka, vjeruju da se pokojni ukućani okupljaju oko badnjaka. Vatra badnjaka ima ’apotropejska’ svojstva koja se temelje na odvraćanju od nesreće. Obično se pribave tri velike tapine od masline, česmine ili smriča koji označavaju Presveto Trojstvo: Oca, Sina i Duha svetoga a njihovim žarom pripaljuju se sve svijeće u kući. Prvi se nosio najveći koji označava Oca.

U kršćanskoj tradicijskoj kulturi uz badnjak se vezuje kult pokojnika iz starih običaja i vjerovanja da se tu noć kad je snaga Sunca najslabija potpomogne toplinom i svjetlošću da bi se pobijedili mrak i studen. Vjerovalo se da vatra daje snagu u godini koja nadolazi. Badnjak se u Kaštelima pali na kominu i gori s prekidima, gasi se poslije večere i ponovno pali uz Božićni ručak i večeru, Novu godinu i Sveta tri kralja. Najstariji član obitelji, “glava kuće“, krsti badnjak, škropi blagoslovljenom vodom palminom grančicom, polijeva vinom i uljem, ’hrani ga’ tj. posipa pšenicom. Ukućani izmole prigodne molitve: Vjerovanje, Očenaš, Zdravomariju i Pokoj vječni za umrle, za duše u Čistilištu (Purgatoriju), za one na umoru, za žive i mrtve, za prijatelje, rođake i za dobar urod. Tada se u miru blaguje Badnja večera. Prije blagovanja pali se, užga voštana svijeća utaknuta u čašu sa žitaricama ili u svijećnjak, kandelir i postavlja na stol koji se početkom 20. stoljeća ukrašavao okićenom lovorovom granom.
Nakon dugih molitava, blagoslova i kađenja kuće tamjanom koji sa stavljao u šumpreš ili pršuru, obično se govorilo: “Teško kući di na Badnju večer svića ne gori.”

U tim obredima jako izraženi ’kult pokojnika’ očituje se i u pripremanju jela koja najbolje odgovaraju pokajničkoj meditaciji. Prema pučkoj tradiciji za podušje su se pripremala jela od boba, graha i ribe, na stolu bi se u ponudi našli i med, jabuke, orasi, lješnjaci i suhe smokve. U kuću dolaze i čestitari, kolendraši razgledati Božićno drvce, a domaćini ih časte rakijom, smokvama i pršuratama, tj. fritulama pripremljenim na ulju od brašna, vode, šećera i soli.

Božićno drvce

Običaj kićenja Božićnoga drvca u hrvatskim selima razvio se u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. U kaštelanskim kućama već početkom dvadesetoga stoljeća kitilo bi se drvce na Badnji dan. Bio bi to ’smrič’, 1-2 metra visok, okićen mnoštvom ukrasa, zlatnih i srebrnih u oblicima plodova voća. Bilo je tu pravih oraha i bajama, koji simboliziraju obilje i rodnost, zamotanih u zlatni i srebrni staniolni papir, komadića vate i voska koji simboliziraju snijeg, tzv. ’svilenih’ čokoladnih bombona i voštanih svjećica koje simboliziraju nadu i božanstvo. Crvene jabuke predstavljaju Isusovu krv koja će poteći da bi ljude izbavio a ujedno i iskušenje, crveno papirnato cvijeće je simbol znanja, bijelo nevinosti. Drvce bi obično kitila djeca uz pomoć roditelja i ostalih ukućana. Darovi se tada nisu stavljali pod smrič pa su djeca čekala dopuštenje roditelja da skinu ovješene slatkiše i pojedu ih. Svjetlo na Božićnom drvcu u Ivanovu evanđelju simbolizira pojavu Krista kao ’svjetlosti svijeta’, duhovne svjetlosti u doba najveće tame.

Jaslice

Prema kršćanskomu vjerovanju, Isus Krist je rođen u Betlehemu,u Davidovu gradu u Judeji, u jaslama štalice na koju su naišli Marija i Josip na putu iz Nazareta. Njegovo rođenje i navještenje opisani su u evanđeljima. Matej i Luka, dvojica evanđelista, opisuju Isusovo djetinjstvo i prve godine njegova života. To vjerovanje seže sve do 3. stoljeća, u Betlehemu se ukazivalo na udubinu za koju se tvrdilo da je u njoj rođen Spasitelj. Ondje je već u 4. stoljeću podignuta bazilika, koja dijelom i danas postoji. Uskoro se običaj postavljanja jaslica proširio u Rimu, gdje se u Bazilici svete Marije Velike štovao mali Isus položen u jasle koje su ostale nezaobilazan atribut kršćanskoga božićevanja. Od 15. stoljeća i u Hrvatskoj su u izradi male kolijevke s kipićem Isusom, “Ditićem” od voska u skladu s kućnim i crkvenim pobožnostima i štovanju o blagdanu rođenja Kristova.

Ponoćka

Ponoćka je vrhunac i središte iščekivanja, Došašća i vjerskoga slavljenja Božića - misno slavlje u kojemu se Crkva na liturgijski način spominje povijesnog događaja rođenja Isusa iz Nazareta u Betlehemu. Ponoćkom se hoće kazati da se Isus ponovno utjelovio među ljudima u njihovu vremenu.
U Kaštelima dvadesetih i tridesetih godina 20. Stoljeća ponoćki nije bilo. Održavale su se mise koje su počinjale oko tri sata ujutro i trajale do svanuća. Na njima je narod sudjelovao u velikom broju, uključivši i djecu, koja su se ovoj misi posebno radovala. U toj noći ne može se zaobići ni najbučniji običaj koji je upravo na Badnjak, na Božić i idućih dana najčešći: pucanje iz pušaka, a u davna vremena iz pušaka, kubura, maškula i mužara. Djeca bi pripremala, popravljala stare i izrađivali nove posebne naprave koje su se punile sumporom i klorom. Pucalo se iz tondina, kanuncina, kaluncina. Tondin je komad kratke željezne cijevi koja je s jedne strane zatvorena i pričvršćena na dugu šipku. Punila bi se barutom, klorom, sumporom ili fosforom, nakon punjenja, zatvarala bi se željeznim čepom koji je imao ulogu udarne igle i njome bi se udaralo u zid.

Prepuni adventski park u Kaštel Lukšiću, gotovo tri sata zabavljali su rockeri iz Županje, svima poznati bend Opća opasnost.

Posljednja adventska svijeća, svijeća mira, upaljena je sinoć u parku Kaštel Novoga. Kao i dosadašnjih nedjelja, potakla je školarce srednje škole Braće Radić na humanitarno djelovanje, a okupljeni su uz službu riječi, mogli uživati u Božićnim napjevima kaštelanskih zborova.

U OSAM KAŠTELANSKIH ŽUPA
Pred nama je kršćanski blagdan Božić, kada se slavi Isusovo rođenje. Vjernici će ga slaviti i u crkvama misnim slavljima, gdje će u zajedničkoj molitvi obilježiti taj dan, jednako kao i Badnji dan, ali i blagdan svetog Stjepana.
U nastavku donosimo raspored svetih misa u kaštelanskim župama na Badnjak, Božić i Svetog Stjepana.

Župa Sv. Jurja mučenika – Kaštel Sućurac

Nedjelja, 24. prosinca – Badnjak
 8.00 u svetištu Gospe na Hladi
 9.30 i 11.00 u župnoj crkvi
19.00 dječja Ponoćka u župnoj crkvi
21.00 Misa bdijenja  u župnoj crkvi

Ponedjeljak, 25. prosinca – Božić
8.00   misa u svetištu Gospe na Hladi
9.30 i 11.00  mise u župnoj crkvi

Utorak, 26. prosinca –  Sveti Stjepan
18.00  misa u župnoj crkvi

Župa Sv. Jeronima – Kaštel Gomilica

Nedjelja, 24. prosinca – Badnjak
8.30,10.30 sveta misa
17.00 paljenje Badnjaka, blagoslov vode i svijeća
22.00 Ponoćka

Ponedjeljak, 25. prosinca – Božić
8.30, 10.30  i 18.30 mise u župnoj crkvi

utorak, 26. prosinca – Sveti Stjepan
8.30 i 10.30 misa u župnoj crkvi

Župa Sv. Mihovila arkanđela  - Kaštel Kambelovac

Nedjelja, 24. prosinca – Badnjak
8.30, 10.00, 11.30 svete mise
17.00 Žive jaslice
20.00  rana Ponoćka u župnoj crkvi
24.00 Ponoćka

Ponedjeljak, 25. prosinca – Božić
8.30, 10.00, 11.30 i 18.30 svete mise u župnoj crkvi

Utorak, 26. prosinca – Sveti Stjepan
8.30, 10.00 i 18.30 mise u župnoj crkvi
19.30 Božićni koncert

Župa Uznesenja BDM – Kaštel Lukšić

Nedjelja, 24. prosinca – Badnjak
5.30 misa Zornica
23.00  Ponoćka u župnoj crkvi

Ponedjeljak, 25. prosinca – Božić
9.00 i 11.00 mise u župnoj crkvi

Utorak, 26. prosinca –Sveti Stjepan
10.00  misa u župnoj crkvi

Župa Sv. Ivana Krstitelja  - Kaštel Stari

Nedjelja, 24. prosinca – Badnjak
8.00 i 10.00 sati svete mise
24.00 Ponoćka

Ponedjeljak, 25. prosinca – Božić
8.00 i 10.00  svete mise u župnoj crkvi

Utorak, 26. prosinca – Sveti Stjepan
8.00 i 10.00 svete mise u župnoj crkvi

Župa Kraljice mučenika  - Radun

Nedjelja, 24. prosinca – Badnjak
 6.00 misa Zornica
11.00 sveta misa
24.00  Ponoćka

Ponedjeljak, 25. prosinca – Božić
10.00 misa u župnoj crkvi

Utorak, 26. prosinca – Sveti Stjepan
10.00 misa u župnoj crkvi

Župa Sv. Petra apostola  -  Kaštel Novi

Nedjelja, 24. prosinca – Badnjak
8.00 i 10.00 svete mise u župnoj crkvi
11.30 sveta misa Rudine
21.00 Ponoćka u Rudinama
23.00 Ponoćka u župnoj crkvi

Ponedjeljak, 25. prosinca – Božić
8.00 i 10.00  mise u župnoj crkvi
11.30 misa u Rudinama

Utorak, 26. prosinca – Sveti Stjepan
8.00 i 10.00 misa u župnoj crkvi
11.30 misa u Rudinama
18.00 Božićni koncert u župnoj crkvi

Župa Bezgrešnog začeća BDM – Kaštel Štafilić

Nedjelja, 24. prosinca – Badnjak
 8.00 i 10.00 sati sveta misa u župnoj crkvi
11.30 sveta misa na Resnik
20.00 sati Ponoćka na Resniku
24.00 Ponoćka u župnoj crkvi

Ponedjeljak, 25. prosinca – Božić
8.00 i 10.00 misa u župnoj crkvi
11.30 misa na Resniku

Utorak, 26. prosinca – Sv. Stjepan
10.00 misa u župnoj crkvi
11.30 misa na Resniku

U SUĆURCU, GOMILICI I LUKŠIĆU

Prema tradiciji božićna drvca kite se na Badnji dan. Time će mnogi danas u kupovinu prirodne jelke kako bi je potom postavili i ukrasili u svojim domovima. Podsjetimo, prodaja na javnim površinama na području grada počela je još za blagdan svete Luce, no krešendo prodaje se očekuje danas.

Kako smo već pisali, Grad je odobrio prodaju božićnih drvca na tri lokacije, no na onoj u Gomilici drvca danas nema u prodaji.

Lokacija za prodaju drvca u Kaštel Sućurcu je istočno od autobusne stanice Trogir – Split na adresi Cesta dr. Franje Tuđmana 44 .

I u  Kaštel Lukšić istočno od spomenika dr. Franjo Tuđman na adresi Cesta dr. Franje Tuđmana 744.
Prodaja će se obavljati svakim danom u vremenu od 8 do 19 sati.   

Cijene božićnih drvca se kreću od 20 do 50 eura, ovisi o vrsti i veličini drvca. U ponudi su nordijske jele. One najviše su i najskuplje. Osim jela u ponudi su i obične smreke. Uz to, na istim lokacijama se može kupiti i mahovina, po cijeni od 2,5 eura. Prema ovogodišnjim cijenama, da se zaključiti da su božićna drvca poskupila. Naime, prošle godine cijena se kretala od 100 do 300 kuna, što znači od 13,2 eura do 40 eura.

Foto: Ivana Topić

Na Badnju večer na brcu u Kambelovcu i ove godine uprizorit će se žive jaslice. Ovaj događaj radosti Božića, po uzoru na svetu obitelj organizira Mjesni odbor Kaštel Kambelovca i Župa sv. Mihovila ark. Kaštel Kambelovac.

Program živih jaslica počinje u nedjelju, 24. prosinca u 17 sati. Ujedno osim na Badnjak, žive jaslice uprizoriti će se i u srijedu, 27. prosinca u 19.30 sati.

A kako je to izgledalo prošlu godinu kada je pravi božićni ugođaj priređen na Badnju večer na kambelovskom brcu uz božićne pjesme okupljeni oko ognjišta, pogledajte OVDJE.

Ove godine na Badnjak nema posta! I to zato što Badnjak pada u nedjelju, što je samo po sebi zbunilo katolike jer nisu bili sigurni moraju li te nedjelje ići na misu ili se kao nedjeljna misa računa ona na Badnjak, tzv. polnoćka. Odgovor je – mora se i na redovitu nedjelju misu i na onu u pola noći, piše Večernji list.

Kada četvrta nedjelja došašća koincidira s Badnjakom, ta nedjelja zauzima prednost pred Badnjakom zbog teološke važnosti i intenzivnije pripreme za blagdan Božića. Nedjelja uoči Božića neposredna je priprava za Kristovo rođenje i sadrži drevna proroštva o Mariji i Mesiji te evanđeoske perikope o skorašnjem Kristovu rođenju. Marija na taj način u došašću postaje figura, odnosno najsavršeniji primjer i uzor iščekivanja izraelskog naroda i iščekivanja Crkve. Marija, koja je sama sačuvana od grijeha, donosi svijetu Krista Spasitelja, a vrijeme došašća najizvrsnije je vrijeme iščekivanja i pripremanja za prihvaćanje toga dara u Kristovu rođenju – kaže vlč. mr. Milan Dančuo, asistent na katedri liturgije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, objašnjavajući kako vrlo važnu dimenziju adventskog vremena naglašava upravo četvrta nedjelja došašća te stoga dobiva prednost u odnosu na Badnjak.

I sama nedjelja će tijekom cijele liturgijske godine imati prednost pred drugim slavljima jer je tjedni spomen na Kristovo uskrsnuće: stoga je nedjelja uvijek dan radosti i susret s Kristom uskrslim u otajstvu euharistije. U nedjelju se stoga ne provodi post i nemrs, što je karakteristika i korizmenih nedjelja tijekom kojih se za vrijeme korizmenog hoda vjere prekida post i pokora kako bi se osvijestilo ono što je najvažnije za život vjernika, a to je Kristovo uskrsnuće – tumači mr. Dančuo, dodajući kako je Badnjak po svojoj naravi i nazivu dan iščekivanja Kristova rođenja u betlehemskoj štalici, dan bdjenja, pokore, posta i molitve bez posebnog liturgijskog slavlja, osim večernje mise bdjenja koja je već dio proslave božićnih otajstava.

Stoga će se i nedjeljna radost ove godine dolaskom Badnje večeri pretvoriti u radosno iščekivanje: nedjeljne večernje mise se ne slave jer se misama bdjenja, odnosno polnoćkama prihvaća i proslavlja Kristovo svjetlo i dolazak na svijet rođenjem u betlehemskoj štalici – kaže on, no naglašava da premda je Badnjak u hrvatskoj tradiciji ukorijenjen kao dan posta, nemrsa i pokore, ove godine na Badnjak neće se postiti upravo zbog toga što Badnjak prepušta prednost četvrtoj adventskoj nedjelji.

Više pročitajte na Večernji list.

Foto: pixabay