Prvi Povijesni festival Kaštela, u organizaciji udruge Vakat iz Kaštel Kambelovca, a pod pokroviteljstvom Grada Kaštela i Turističke zajednice Grada Kaštela, uz podršku brojnih sponzora, ovoga je vikenda ispisao svoje prvo povijesno poglavlje. Festival, koji se održavao na brcu u Kaštel Kambelovca, trajao je tri dana i publici donio bogat i raznovrstan program.
Otvoren je koncertom etno benda Balkalar te izložbom dijela sakralnih predmeta iz fundusa župe sv. Mihovila arkanđela u Kambelovcu. Program je bio obogaćen i sajamskim dijelom, dok su posebnu pozornost posjetitelja, a naročito djece, privukle povijesne viteške postrojbe koje su svojom pojavom i nastupima publiku vratile u davna vremena naših predaka.
Nedjelja, ujedno i završni dan festivala, bila je posvećena obilježavanju 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva, a donijela je priču o počecima imena Hrvat na ovim prostorima.
Program je počeo Štorijama o kambelovskin kaštilima prezentacijom Petra Perića, dok je na samom početku večernjeg dijela programa prikazan dokumentarni film „Kaštela – čuvari rodnog lista imena Hrvat“, autorice Željke Perdić. Film, pobjednik 2022. godine na međunarodnoj smotri turizma i turističkog filma INTERSTAS u kategoriji turistički film, donosi vrijedne video isječke povijesnih nalazišta na području Kaštela. Upravo su ti arheološki lokaliteti temelj povijesnih saznanja o kolijevci hrvatskog imena i državnosti.
Nakon filmske projekcije uslijedio je igrokaz „Slika o povelji kneza Trpimira“, u izvedbi Kaštelanskog dječjeg kazališta Škatula, koje je uz puno entuzijazma uvježbala njihova voditeljica Ljiljana Garbati.
Festival je zaključen zanimljivom interpretacijskom pričom ravnateljice Gradske knjižnice Kaštela, Renate Dobrić, pod naslovom „Tomislav: od razigranog dječaka do prvog hrvatskog kralja“.
– Bog mi daje da živim ovdje, u Kaštelima, kolijevci hrvatske državnosti. Ovo je mjesto gdje se kamen spaja s morem, gdje kaštelansko polje i naše povijesno područje, starohrvatske crkvice i zadužbine hrvatskih knezova pričaju vlastitu povijest. Sve to nas toliko nadahnjuje da jednostavno ne možemo ostati ravnodušni – kazala je Dobrić.
književnica Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela
U svojoj pripovijesti povezala je povijesne izvore i legende:
– Nedavno sam napisala legendu o Sučuraćkom topu, a istražujući došla sam do priče o nastanku Kaštel Sućurca. Tu je, davne 839. godine, knez Mislav sagradio crkvicu na uzvišenju Putalj. Upravo je ona temelj Trpimirove povelje, u kojoj se prvi put spominje hrvatsko ime. Loza Trpimirovića vezana je uz kneza Mislava i kneza Trpimira, a najstariji prijepisi Trpimirove i Muncimirove darovnice čuvaju se upravo u Kaštel Sućurcu. Sve to povezuje se i s Muncimirovim sinom, kraljem Tomislavom.
U svojoj interpretaciji opisala je djetinjstvo prvog hrvatskog kralja, njegovo odrastanje na vladarskom dvoru, razigranost, ali i vojnu poduku koju je dobivao od oca, a koja ga je oblikovala u slavnog vladara: – Uistinu možemo reći da je riječ o prvom hrvatskom kralju o kojemu se priče prenose sve do današnjeg dana. To je ono što radim – pričam priče o našim knezovima i kralju Tomislavu – zaključila je Renata Dobrić.
Trodnevni festival time je zaključen dojmljivo, uz spoj povijesnih činjenica, umjetničkih interpretacija i živopisnih prikaza, potvrdivši kako Kaštela doista jesu i ostaju čuvari rodnog lista hrvatskog imena i identiteta.
Foto: Ivana Topić
