Hrvatska i dalje ima pravo dičiti se čistim i sigurnim morem, no najnoviji podaci Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koji su objavljeni jučer, otkrivaju i drugu stranu medalje. U upravo objavljenom Nacionalnom izvješću o kakvoći mora za kupanje u Republici Hrvatskoj u 2024. godini nalazi se i popis 10 najonečišćenijih kupališta u Hrvatskoj, među kojima je i Đardin u Kaštel Starom.
Riječ je o jedinom kupalištu u Kaštelima koje se našlo na toj listi. Prema službenim kriterijima, ocjena “nezadovoljavajuće” dodjeljuje se ako kakvoća mora u razdoblju od četiri uzastopne sezone ne udovoljava propisanim mikrobiološkim standardima. Takvi rezultati temelje se na analizi prisutnosti bakterija Escherichia coli i crijevnih enterokoka, koje ukazuju na moguća fekalna onečišćenja.
To ne znači da je more na toj lokaciji svakodnevno opasno, niti da je kupanje zabranjeno. Ocjena "nezadovoljavajuće" označava da su se onečišćenja događala više puta tijekom četiri godine, najčešće nakon obilnih kiša ili zbog dotoka otpadnih voda, te da postoji povećan zdravstveni rizik, osobito za djecu, trudnice i osobe s oslabljenim imunitetom. Kupanje je tehnički dopušteno, ali se preporučuje oprez, posebice u danima nakon kiše.
Osim Đardina, među lokacijama s višegodišnjim lošim rezultatima nalaze se Stara Mokošica, Smokovjenac-Plat i Tehnička radiona u Pločama (Dubrovačko-neretvanska županija), Kačjak u Crikvenici, Peškera u Poreču, Bribirska obala, Zagori zapad i Zagori istok u Novom Vinodolskom, te Kantrida zapad i Kantrida istok u Rijeci.
Unatoč tim iznimkama, u izvješću se ističe da je ukupna kakvoća mora u Hrvatskoj visoka. U sezoni 2024. ispitano je 1081 mjesto, a 93,25 posto svih točaka dobilo je godišnju ocjenu “izvrsno”. Ukupno je zabilježeno 38 slučajeva onečišćenja, od kojih najviše u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
U izvješću se posebno upozorava na nedostatak informacija na terenu. Većina kupališta, uključujući i ona problematična, nema jasno istaknute ploče s podacima o kakvoći mora. Građani informacije najčešće doznaju putem društvenih mreža i medija, što, kako se navodi u izvješću, otvara prostor za paniku i širenje dezinformacija.
Stoga, Ministarstvo poziva jedinice lokalne samouprave i koncesionare da pojačaju informiranje građana i preuzmu veću odgovornost za upravljanje morskim kupalištima. Grad Dubrovnik naveden je kao pozitivan primjer jer je na više lokacija postavio informativne ploče s QR kodovima.
U zaključcima izvješća predlaže se i proširenje praćenja na bazenska kupališta, koja nisu obuhvaćena aktualnim sustavom. Njihovu ispravnost trenutačno nadziru županijski zavodi, no podaci nisu dostupni javnosti u istoj mjeri kao podaci o moru.
Foto: PGK (arhiva) / Ministarstvo zaštite okoliša
