RADIT ĆE SE NOVI PROGRAM SANACIJE LOKACIJE BIVŠE TVORNICE JUGOVINIL
Odlagalište šljake na području bivše tvornice Jugovinil je Planom gospodarenja otpadom određeno kao tzv. crna točka koju je potrebno sanirati i ta se priča proteže već poprilično dugo. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije krajem listopada prošle godine donijelo je odluku o sanaciji lokacije u kojoj navode da sve aktivnosti sanacije u ime RH provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nakon toga, Fond je započeo pripremne aktivnosti koje su preduvjet za provedbu cjelokupnog projekta, o čemu smo pisali u veljači ove godine. Tada je rečeno kako je potrebno napraviti dodatne istražne radove, a prema svemu sudeći tome se i pristupilo. Fond za zaštitu okoliša raspisao je javnu nabavu istražnih radova i prateće dokumentacije za projekt sanacije odlagališta šljake u Kaštelanskom zaljevu.
Predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na čelu s načelnicom Sektora za zaštitu okoliša Aleksandrom Čilić, su 3. travnja ove godine obavili terenski pregled lokacije crne točke na području bivše tvornice Jugovinil, na kojoj se nalaze veće količine šljake i pepela: odlagalište šljake u Kaštelanskom zaljevu, te su obavili snimanje predmetne lokacije dronom. Nakon terenskog očevida, u prostorijama Grada Kaštela održan je sastanak predstavnika Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa gradonačelnikom Denisom Ivanovićem i njegovom suradnicima.
- Na sastanku su predstavnici Fonda prezentirali navedenu Odluku Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije kojom je određena sanacija lokacije s obuhvatom zahvata definiranom prema Urbanističkom planu uređenja turističke zone Kaštel Sućurac – Sustipan, a koja uključuje: izradu dokumentacije potrebne za radiološke i geotehničke istražne radove i provedbu istražnih radova; izradu projektne i druge dokumentacije za ishođenje potrebnih akata za građenje te sanacijske radove i usluge – kazali su nam iz Grada.
Nakon obavljenog geodetskog snimanja terena, slijede geotehnički istražni radovi, odnosno uzorkovanje iz geotehničkih bušotina, kako bi s odabrao najprikladniji način sanacije spomenutog područja, s obzirom na to da postoji više mogućih varijanti sanacije predmetnog područja.
Javna nabava istražnih radova i prateće dokumentacije za projekt sanacije odlagališta šljake u Kaštelanskom zaljevu objavljena je danas, 28. srpnja. Rok za dostavu je 2. rujna do 13 sati, a vrijednost radova je 235 tisuća eura.
Podsjetimo, kako je rečeno iz Fonda za zaštitu okoliša dodatni istražni radovi će biti temelj za izradu sve potrebna dokumentacija. Nakon toga će se pristupiti ishođenju potrebnih dozvola te odabiru izvođača radova. Samo tehničko-tehnološko rješenje bit će definirano kroz dokumentaciju koja će se izraditi.
Radit će se novi Program sanacije lokacije bivše tvornice Jugovinil
Dodajmo i kako je izrađen dokument „Tehnička pomoć za nabavu istražnih radova i opcijske analize za projekt sanacije odlagališta šljake u Kaštelanskom zaljevu“ te su u toj dokumentaciji navodi kako će se raditi novi Program sanacije lokacije bivše tvornice Jugovinil. Navodi se i kako deponirani pepeo i šljaka predstavljaju nizak rizik za ljude i okoliš, ali da će se razmotriti i mogućnost oporabe materijala koji se mogu osloboditi regulatornog nadzora.
...Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine), poglavlje 10.4. Sanacije lokacija s prirodnim radioaktivnim materijalima definira sljedeće:
„Zbrinjavanje prirodnih radioaktivnih materijala, koji moraju biti pod regulatornim nadzorom, provodit će se na lokaciji na kojoj se ti materijali nalaze, a u skladu sa sigurnosnim standardima za zaštitu od zračenja i zaštitu okoliša prema zahtjevima Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti [1] i Direktive 2013/59 [11]. Namjena lokacija na kojima se nalaze prirodni radioaktivni materijali i programi sanacije bit će usklađeni s rezultatima odgovarajućih analiza rizika za zdravlje ljudi i okoliš. Razmotrit će se mogućnost oporabe prirodnih radioaktivnih materijala koji se mogu osloboditi regulatornog nadzora. Nadalje, program sanacije lokacija na kojima se nalaze prirodni radioaktivni materijali uzet će u obzir potencijalne utjecaje klimatskih promjena, kao što su ekstremni meteorološki događaji i podizanje razine mora, te će predvidjeti provedbu kontinuiranog radiološkog nadzora lokacija, uključujući i dugoročni radiološki nadzor nakon saniranja lokacija.“
U Kaštelima, na lokaciji bivše tvornice Jugovinil, nalaze se dva odlagališta pepela i šljake, a navedeni materijal korišten je i za izravnavanje terena te nasipanje mora. 1974. godine završena je sanacija lokacije tijekom koje je sav materijal s povišenim koncentracijama uranija i radija prikupljen i odložen u uređeno odlagalište na samoj lokaciji. Odlagalište je izgrađeno u skladu s tadašnjim propisima zaštite od ionizirajućeg zračenja i s odgovarajućim barijerama. Nakon sanacije, tvornica Jugovinil je nastavila s praksom nasipanja pepela i šljake po lokaciji na prostoru između tvornice i mora, a veći dio tog materijala je danas akumuliran na dijelu lokacije velike taložnice. Radiološka istraživanja koja je proveo Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) 2010. godine na čitavom području bivše tvornice Jugovinil sugeriraju da deponirani pepeo i šljaka predstavljaju nizak rizik za ljude i okoliš, ukoliko se ne narušava integritet postojećih odlagališta. Potrebno je izraditi novi Program sanacije lokacije bivše tvornice Jugovinil, koji će se uskladiti s Prostornim planovima općine Kaštela, a u sklopu kojeg će se razmotriti i mogućnost oporabe materijala koji se mogu osloboditi regulatornog nadzora.
Izvod iz dodatka XI Nacionalnog programa provedbe Strategije
U Kaštel Sućurcu, na lokaciji bivše tvornice Jugovinil, nalaze se dva odlagališta pepela i šljake, koji su nastali kao produkt sagorijevanja ugljena u termoelektrani u tvorničkom krugu (od 1947. godine), a dijelom su u razdoblju od 1955. - 1958. godine dopremljeni iz termoelektrana bivše države. Navedeni pepeo i šljaka nastali su sagorijevanjem lokalnog ugljena s visokim koncentracijama uranija i radija, a deponirani su na različitim dijelovima lokacije tvornice te su korišteni i za izravnavanje terena te nasipanje mora. 1974. godine završena je sanacija lokacije tijekom koje je sav materijal s povišenim koncentracijama uranija i radija prikupljen i odložen u uređeno odlagalište na samoj lokaciji (ukupno oko 38.000 m3). Sustavno su provedena radiološka mjerenja prije, tijekom i nakon sanacije. Sanirano odlagalište nalazi se na česticama 1397,1397/2 i 1397/3 Katastarske općine Kaštel Gomilica.
Odlagalište je izgrađeno u skladu s tadašnjim propisima zaštite od ionizirajućeg zračenja i s odgovarajućim barijerama (nepropusna folija, zemljani nasip). Pepeo i šljaka niske radioaktivnosti raspoređeni su na podlogu od suhozida, a materijal je onda obložen plastičnom folijom debljine 1 mm. Na tu podlogu su nasuti pepeo i šljaka više koncentracije uranija (>300 ppm), a zatim su dodatno ograđeni materijalom niže koncentracije uranija (<300 ppm). Sloj šljake i pepela u odlagalištu je približne debljine 2 m. Površina je izravnana i dodatno pokrivena slojem plastične folije debljine 1 mm kako bi se spriječilo prodiranje površinskih voda te smanjila difuzija radona prema gornjoj površini. Preko folije nanesen je sloj gline debljine od 20 do 40 cm. Sloj gline predstavlja homogen i nepropustan pokrivač, kako za vodu tako i za radionuklide. Preko gline je nanesen sloj pršca, mješavine sitnog kamena i humusa. Uređen je i drenažni kanal za prihvat oborinskih i bujičnih voda. Prema moru je uređen zaštitni kameni nasip. Nakon provedbe sanacije, odlagalište je zasijano travom, zabranjeno je sađenje bilja s dubljim korijenjem te je zabranjen svaki zahvat na pokrovnom sloju koji bi narušio strukturu zaštitnog sloja. Cijela je sanacija, uključujući radiološka mjerenja i radiološko kartiranje lokacije, kvalitetno dokumentirana i opisana. Odlagalište je trenutno bez fizičke zaštite te bez redovitog radiološkog nadzora.
Nakon sanacije, tvornica Jugovinil je za potrebe vlastite energane nastavila s korištenjem istih vrsta ugljena i s praksom nasipanja pepela i šljake po lokaciji. Novonastali šljaka i pepeo su nasipavani na prostoru između tvornice i mora, za što je korišten i drugi tvornički otpadni materijal. Većim je dijelom otpadni materijal iz termoelektrane korišten za izravnavanje površina i zapunu, osobito prema zaštitnom priobalnom nasipu koji je izgrađen pred tvorničkim kompleksom. Veći dio tog materijala je danas akumuliran na dijelu lokacije velike taložnice (oko 180.000 m3). Osim navedenih odlagališta, na području bivše tvornice Jugovinil, registrirano je nekoliko onečišćenih zona na kojima se nalaze nanosi pepela i šljake s različitim koncentracijama uranija i radija. 1998. godine se, prestankom rada termoelektrane, prestalo i s praksom nasipavanja pepela i šljake u tvorničkom krugu i okolici. Procijenjeno je kako je potrebno sanirati približno 35.000 m3 navedenog prirodnog radioaktivnog materijala, zbog koncentracija koje zahtijevaju regulatorni nadzor.
Radiološka istraživanja koja je proveo IMI 2010. godine na čitavom području bivše tvornice Jugovinil sugeriraju da deponirani pepeo i šljaka predstavljaju nizak rizik za ljude i okoliš, ukoliko se ne narušava integritet postojećih odlagališta. Istraživanja su pokazala i kako se na lokaciji nalazi više džepova s povišenim i znatno-povišenim koncentracijama uranija i radija.
Generalni urbanistički plan Kaštela definira namjenu lokacije na kojoj se nalazi staro odlagalište za morsku luku, a ostali dio lokacije za ugostiteljsko turističku namjenu. Prostorni plan uređenja Grada Kaštela definira gospodarsku namjenu (poslovna namjena) za dio lokacije gdje se nalazi staro odlagalište i gospodarsku namjenu (ugostiteljsko turistička namjena) za ostali dio lokacije bivše tvornice Jugovinil.
Potrebno je izraditi novi Program sanacije lokacije bivše tvornice Jugovinil, koji će se uskladiti s Prostornim planovima Grada Kaštela, a u Programu će se razmotriti i mogućnost oporabe materijala koji se mogu osloboditi regulatornog nadzora...
...Iz dokumenta "Tehnička pomoć za nabavu istražnih radova i opcijske analize za projekt sanacije odlagališta šljake u Kaštelanskom zaljevu“.
Foto: Hrvatska tehnička enciklopedija / screenshot
Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija.
