ONEČIŠĆENJE PRIJAVITE VODOPRAVNOJ INSPEKCIJI ILI KOMUNALNOM REDARSTVU
Stručni panel pod nazivom „Kakvoća mora za kupanje, istine i zablude“ održan je nedavno u NZJZ SDŽ na kojem se kroz različite aspekte govorilo o načinima onečišćenja mora te kako pristupiti njegovom očuvanju. Predstavljeni su načini ispitivanja mora i parametri kojima se mjeri kakvoća mora, kao i onečišćenje na našim plažama.
Riječ je o prvom ovakvom panelu kojeg je organizirala voditeljica službe za zdravstvenu ekologiju NZJZ SDŽ dr. sc. Branka Jurčević Zidar. Sudjelovali su dr. sc. Slaven Jozić, Ivana Marović Gugić, izv. prof. dr. sc. Kristina Pikelj, dr. sc. Damir Ivanković, potom iz Županijskog operativnog centra Splitsko-dalmatinske županije Tomislav Vidić te dr.sc. Mirna Mamić koja je zadužena za kakvoću mora za kupanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Gotovo četiri sata govornici su iznosili činjenice kroz različite prezentacije gdje su se fokusirali na važnost kvalitete kako vode tako i mora za kupanje, uz naglasak na ocjenjivanje i međunarodne propise gdje su naglašeni bitni aspekti koji utječu na sigurnost i zdravlje kupača. Predstavljeni su i međunarodni propisi koji se bave sprječavanjem onečišćenja mora s brodova, čime se dodatno potvrdila važnost zaštite morskog okoliša. Ujedno, skrenuta je pozornost na obale Splitsko-dalmatinske županije, ističući raznolikost ovog područja zajedno s problemima i rješenjima koja se mogu primijeniti za očuvanje obale. Shodno tome, predstavljene su dužnosti i zadaće Županijskog operativnog centra Splitsko-dalmatinske županije, čime se naglasila uloga lokalnih institucija u očuvanju kakvoće mora.
Bilo je riječi i o Nacionalnoj bazi podataka o kakvoći mora i vode za kupanje, što predstavlja ključni alat za praćenje i poboljšanje stanja vodenih resursa. Tako je ovom prilikom predstavljena trenutna kakvoća mora za kupanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pružajući uvid u stanje na terenu. Sumirani su svi važni aspekti te je naglašena potreba za kontinuiranim radom na zaštiti vodenih resursa.
Najčešći izvori onečišćenja: Zastarjeli sustav odvodnje, miješanje oborinskih voda i kanalizacije
Obzirom na opširnost panela mi ćemo se dotaknuti dijela koji se tiče kakvoće mora za kupanje te što dovodi do nezadovoljavajuće ocjene tijekom redovitog monitoringa, što bi značilo da ta plaža nije preporučljiva za kupanje.
Dr. sc. Slaven Jozić iz Laboratorija za mikrobiologiju Instituta za oceanografiju i ribarstvo dotaknuo se najčešćih izvora onečišćenja s naglaskom na još uvijek nedovršen sustav odvodnje u Kaštelima, ali i na česte kvarove na zastarjelim sustavima što je rezultiralo da smo u Hrvatskoj prošle sezone imali rekordan broj godišnjih nezadovoljavajućih ocjena, čak 14. Naglasio je i problem starih, kombiniranih sustava odvodnje, u kojima su oborinske vode i kanalizacija povezani pa za vrijeme obilnih ljetnih kiša razrijeđeni sadržaj kanalizacije završi izravno u moru.
Jozić je pojasnio koje su to istine, a koje zablude kada je kakvoća mora u pitanju.
Prva zabluda - Bakterije Escherichia koli i crijevni enterokoki za čovjeka su uvijek opasne
Istina je da nisu uvijek opasne i da bez njih nema niti života. No, zašto se tijekom kakvoće mora uzimaju u obzir baš te bakterije.
- Onečišćenjem u more dospijeva široki spektar mikroorganizama, štetnih (patogenih) i onih koji su manje štetni za ljudsko zdravlje. Praćenje svakog od njih bi bilo složeno, skupo, dugotrajno i na kraju neučinkovito. Zato su odabrani indikatorski mikroorganizmi, trenutno E. coli i crijevni enterokoki, čije određivanje je brzo i jednostavno i koji uvijek dolaze s patogenima jer su istog porijekla (zadnji dio probavnog trakta ljudi i toplokrvnih životinja), ali i njihova je brojnost u izravnoj su korelaciji sa stupnjem onečišćenja. E. coli i enterokoki nisu isključivi nego oportunistički patogeni, što znači da mogu izazvati infekcije, ali ne uvijek i ne kod svakoga, što već zalazi u sferu epidemiologije. Važno je napomenuti da su ti mikroorganizmi sastavni dio crijevne mikroflore čovjeka i igraju ključnu ulogu u probavi, proizvodnji vitamina i sprječavanju razmnožavanja štetnih bakterija – kazao je.
Druga zabluda - Izvrsno more je sigurno, a u nezadovoljavajućem će se svi zaraziti
- S obzirom da je brojnost indikatora u izravnoj korelaciji sa stupnjem onečišćenja, a to znači i sa vjerojatnošću infekcija, kakvoća mora svrstava se u četiri kategorije: izvrsna, dobra, zadovoljavajuća i nezadovoljavajuća. Što su razine indikatora više, to je more lošije kakvoće. U moru lošije kakvoće, s obzirom da to znači i da je brojnost mikroorganizama veća, postoji veća mogućnost infekcije dok je u moru bolje kakvoće ta mogućnost manja. No, to ne znači da će se svaki kupač koji se kupa u moru lošije kakvoće zaraziti, nego da je veća vjerojatnost. Na mogućnost zaraze utječe još mnogo čimbenika, kao što su dob, zdravstveno stanje i kondicija kupača, vrijeme izloženosti, ali i mnogi drugi – rečeno je.
Treća zabluda - NZJZ lažira podatke
Problemi kod praćenja kakvoće su reprezentativnost kontrolne točke i prostorno-vremenske varijacije brojnosti E. coli i enterokoka, ugibanje indikatora u moru. Naime, u samo 3-4 sata more iz nezadovoljavajuće kakvoće može doći do izvrsne te je problem s rezultatima po dojavi građana.
- Tijekom provođenja projekta EUROBATH pokazali smo da je točka uzorkovanja na velikom dijelu ciljano odabranih plaža nereprezentativna. To znači da zabilježena kakvoća nije takva na cijeloj plaži, nego je na drugim dijelovima plaže znatno lošija. To može biti potencijalni problem jer kupači misle da se kupaju na plaži visoke kakvoće, a u biti kakvoća je znatno lošija. To je rezultat prostorno-vremenskih varijacija na nekim dinamičnim plažama gdje se kakvoća razlikuje ovisno o mjestu uzorkovanja ili vremenu uzorkovanja pa se zna dogoditi da je na pet mjesta na istoj plaži kakvoća različita na svim mjestima, ali događa se i da je kakvoća lošija popodne kad se inače ne uzorkuje. Ovo su ozbiljni problemi za koje trenutačno ne postoji rješenje i na čijem rješavanju intenzivno radimo. Važno je napomenuti da je ovakvih plaža u Hrvatskoj malo, desetak – kazao je.
Građani dojavljuju onečišćenja
- Naime, građani nekad dojave onečišćenje, koje je realno, a nakon uzorkovanja pokaže se da je more izvrsne kakvoće. Ovdje se radi o redukcijskom potencijalu mora, koje u kratkom vremenu može smanjiti broj mikroorganizama na prihvatljivu koncentraciju ili ih čak može potpuno reducirati. Naime, more u kombinaciji sa jakim sunčevim zračenjem izuzetan je redukcijski mehanizam. Tako se naprimjer (što smo pokazali eksperimentima u realnim uvjetima) brojnost E. coli u površinskom sloju mora pod utjecajem morskog okoliša i sunčevog zračenja može tako brzo reducirati da more u 3-4 sata od nezadovoljavajuće kakvoće može postati more izvrsne kakvoće. To je razlog zašto je kratkotrajno onečišćenje teško zabilježiti i dokazati, građani toga moraju biti svjesni – navodi i dodaje.
- Ono što je bitno, je da se građani nakon kratkotrajnog onečišćenja ne bi trebali kupati barem još jedan dan nakon što se more "očisti", jer niska razina indikatora ne znači da su reducirani i drugi, potencijalno opasniji mikroorganizmi, koji su otporniji na morski okoliš od indikatora – zaključuje.
Ako uočite ilegalni ispust septičkih jama, u tom se slučaju možete obratiti komunalnom redarstvu Grada Kaštela i vodnim redarima Vodovoda i kanalizacije d.o.o. U slučaju da se radi o ispustima u potoke, za isto su nadležne Hrvatske vode i njihovi redari. Ostale kontakte pogledajte OVDJE.
Prijavu o onečišćenju mora možete uputiti i na Zeleni telefon – besplatni alat Sunca koji građanima pruža informacije i savjete te pomaže u rješavanju okolišnih problema u lokalnim sredinama.
Splitsko – dalmatinska županija određuje broj plaža za kakvoću
Valja napomenuti da NZJZ SDŽ svaka dva tjedna objavljuje rezultate redovitog monitoringa kakvoće mora na plažama i riječ je o aplikaciji koja uz rezultate kakvoće mora nudi i pregled prethodnih ocjenjivanja na svakoj plaži te godišnje ocjene plaža. Ujedno, preko aplikacije možete pogledati i sadržaje na plaži.
Dodajmo i kako je 11 službenih plaža gdje se obavlja kakvoća mora u Kaštelima, dok je njih 19 definirano Planom upravljanja obalnim područjem Grada Kaštela, 2019. godine. Stoga ćemo i dalje pratiti ovu temu ne samo kroz pregled rezultata kakvoće mora, nego i sagledati činjenice zbog kojih se i na ostalim plažama ne obavlja monitoring.
Foto: PGK
