Treći dan manifestacije Rivijera u Kaštelima donio je jedinstveni gastronomsko-vinarski doživljaj – Marendu s vinarom, održanu ispred ville Nika. Domaćin i predsjednik Klastera Zora, Srećko Radnić, ugostio je poznatog kaštelanskog vinara Tonćija Kovača, vlasnika vinarije Putalj, koji je ovom prilikom podijelio svoju životnu priču, vinarsku filozofiju i povijesne crtice koje potvrđuju duboku povezanost Kaštela i crljenka – sorte poznate diljem svijeta pod imenom Zinfandel.
Kako je Kovač istaknuo, vinograd nikada ne miruje. Vinograd koji danas njeguje, dijelom je naslijeđen, a dijelom otkupljen od članova obitelji. Dolazi iz tradicionalne težačke loze, čiji je djed, kao 18-godišnjak, početkom 20. stoljeća otišao u Ameriku. Ondje je kupovao grožđe iz Kalifornije, često napominjući kako je “isto kao naše kaštelansko” – što je kasnije i potvrđeno, kada se utvrdilo da se radi upravo o sorti Zinfandel, tj. crljenku.
U dojmljivoj crti povijesti, Kovač je spomenuo kako je 1910. godine čak 110 mladića iz Kaštela otputovalo u Chicago, a samo ih se 16 vratilo. Od njih šest koji su se vratili s ušteđevinom, jedan je bio upravo njegov djed, koji je sa svojom braćom obnovio obiteljske vinograde. Danas Tonći Kovač sam obrađuje 28.500 kvadrata vinograda, a ponosno ističe i jedan raritet – njegov vinograd plavca malog star je gotovo 90 godina, ali nažalost, polako propada.
Kovač ne krije da je njegov put bio trnovit. U posljednjih 20 godina, kako kaže, radio je u uvjetima u kojima su Kaštela bila vinarski zanemarena i devastirana: - Ta devastacija nema povijesno uporište. Nakon Drugog svjetskog rata proizvodila su se vina za masovnu konzumaciju, što je rezultiralo padom kvalitete - objašnjava. Drugi veliki razlog vidi u industrijalizaciji, osobito gornjih, ali i donjih Kaštela – gdje je, primjerice, izgradnja aerodroma odnijela desetke hektara vinogradarskog zemljišta.
- Čuo sam podatak da smo mi u Kaštelima nekada imali 21 milijun čokota vinove loze. Danas ih imamo oko 400.000. Riječ je o dramatičnom padu - upozorava Kovač.
Unatoč tome, vinari u Kaštelima posljednjih su godina, kako kaže, učinili mnogo na revitalizaciji vinogradarstva i vinske kulture. Vinarija Putalj danas u ponudi ima crljenak, plavac mali i rose od crljenka. Kovač je ponosan na svoj crljenak, koji opisuje kao asertivno vino – “nenametljivo, a osvaja na prvi gutljaj”. U njegovu mirisu dominiraju višnje i papar, dok je okus voćan, snažan, ali bez grubih tanina – za razliku od plavca malog, koji često pati od manjka kiselina.
Vinarski opis njegova crljenka glasi: ekstrakti 34, ukupna kiselina 5,4, alkohol 14,5%. Somelijerski gledano, riječ je o voćnom vinu punog tijela, izuzetno dobro izbalansiranih kiselina i alkohola, idealnom uz steakove i jela snažnijeg karaktera.
- Da se ponovno rodim, opet bih bio vinar - priznaje Kovač i dodaje: - Vinogradarstvo je umjetnost poljoprivrede. Posebno sam ponosan na činjenicu da otkad sam 2005. godine postao obrtnik, moj posao kontinuirano raste, a uskoro planiram proširenje asortimana na bijele sorte - odao je Kovač svom sugovorniku.
Cilj ovog susreta bio je, osim uživanja u vrhunskim vinima i delicijama, i podizanje svijesti o kulturnoj i vinarskoj baštini Kaštela, osobito o crljenku, sorti koja se s pravom smatra dijelom identiteta ovoga kraja. Kaštela se danas s ponosom nazivaju – domovinom Zinfandela.
Gurmanski dio marende pripremila je konoba Lemo, a gosti su uživali u tradicionalnim specijalitetima – sipi s bobom i makarunima te pašticadi od tune, koji su savršeno pratili izabrana vina.
Foto: Ivana Topić
Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Splitsko-dalmatinske županije u okviru Programa financiranje javnih potreba u kulturi u 2025. godini.
