Manifestacija "Dani na Rivijeri u domovini Zinfandela" obuhvaća niz događanja kojima se želi ojačati svijest o Kaštelima kao prepoznatljivoj turističkoj destinaciji te istaknuti njihovu prirodnu i kulturnu vrijednost. Naglasak je stavljen na 15 kilometara dugu uzmorsku šetnicu – lungo mare – kao neiskorišteni potencijal koji povezuje sve bisere ove rivijere, a jutros je upriličeno potizanje braganje te priprema tradicijskog brujeta
Ovog ponedjeljka u organizaciji klastera Zora, na Maloj punti u Kaštel Kambelovcu, održano je tradicionalno potizanje braganje, drevna tehnika ribolova kojom su se koristile generacije ribara na ovom području. Okupljeni mještani, gosti i djeca imali su priliku vidjeti kako se nekada lovila riba, uz stručno vodstvo meštra od braganje, Jakše Bedalova, koji je objasnio važnost očuvanja ove baštine:
– Nalazimo se na pošti Mala punta. Dole je Velika punta, i te pošte postoje već 500 godina. Tu se riba oduvijek lovila. Na početku su se vukle migavice jer je bilo dosta skuše. Migavica je površinska mreža koja lovi skušu. Kada su nestale skuše, krenulo se s braganjima. U braganjima se skuplja riba po dnu, ali može biti svega unutra – srdela, skuša, što god se ulovi, jer se sve to nađe u mreži. Ovo što radimo pokušaj je prisjećanja na naša sjećanja koja nas vežu i određuju – to je naša tradicija. Šteta bi bilo zanemariti to. Ova djeca, unuci, neće znati izlaze li iz kutija od računala ili imaju neku povezanost s prirodom i načinom života naših predaka, koji su se trudili i mučili. Ovo je jedno sjećanje na sve to i želimo da to postane tradicija – da se svake godine barem jednom ili dvaput organizira ovakvo događanje, za nas, našu djecu i naše goste, da im pokažemo da imamo povijest, tradiciju i da takve stvari postoje u našem životu - ispričao je Bedalov kojemu su, u potizanju braganje, ruke dali i drugi članovi udruge Laka promaja.
- Bogatstvo leži u tome da prenesemo to na mlađe generacije. Evo, ipak se nešto uhvatilo u mrežu – to su dva šparica, jedna sipica. Ovo nije pravi momenat jer se riba vuče ujutro rano ili navečer. Sada je plaža preburna, ima puno gostiju, riba to osjeti i bježi u dublje vode. Kada sunce zalazi, more se smiruje i riba dolazi bliže, u travu, školjke, tako da su to dva optimalna trenutka za započeti braganje – ujutro rano ili navečer - nadodao je Bedalov.
U podne, na istom mjestu, mirisi tradicionalnog dalmatinskog brujeta širili su se zrakom, uz živo kuhanje u velikoj teći i podjelu toplog obroka okupljenima. Kuhar Željko Boutić Leše dočarao je okupljenima kako se nekada, ali i danas, kuha pravi dalmatinski brujet:
– Pripremamo tradicionalni brujet – malo ćemo popržiti luk, pa ćemo zatim složiti ribu i pelate, dodati češnjak, peršin, luk, malo posoliti i popapriti. Uz dobro vino, to je bit brujeta. Treba biti dobra vatra i dobro vino, pogoditi tekućinu – i to je brujet, po dalmatinski. Od ribe imamo grdobinu, ugora, pauke, pokote i bešmeke. Ima i škarpina. Između ostalog, želimo da se na mlađe generacije prenese ovakav način pripremanja. Ima mladih ljudi koji znaju što je to – to je mediteranska spiza koja je jako zdrava i ljudi to vole. Sada u zadnje vrijeme izbjegavaju hamburgere i brzu hranu i vraćaju se ovome, jer to je najzdravija hrana koja postoji. Naročito brujet, jer to se ne može lako dobiti u restoranima – kuha se na veliko i ne može se pravilno poslužiti. Zato se mora kuhati ovako, za ekipu, u velikoj teći - ispričao je Leše.
Organizatori su istaknuli kako su i potizanje braganje i priprema brujeta upisani u registar nematerijalne kulturne baštine, a kroz manifestaciju se nastoji sačuvati i prenositi ta znanja na nove generacije, uz povezivanje lokalne zajednice, posjetitelja i tradicije.
Kaštelanska rivijera ponovno je pokazala svoje pravo lice – ono koje veže more, kulturu, ljude i nasljeđe u jedinstvenu priču, vrijednu pamćenja i ponovnog doživljavanja.
Večeras slijedi nastavak događanja i to ispred vile Nika, u 21:30 na repertoaru su srdele na gradele, a od 23 sata okupljanje će zabavljati DJ Duple disco glazbom iz 80-ih.
Foto: Ivana Topić
Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Splitsko-dalmatinske županije u okviru Programa financiranje javnih potreba u kulturi u 2025. godini.
